Diljem Hrvatske provode se razne aktivnosti u organizaciji zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva. Slogan i ključne poruke ovogodišnje kampanje Svjetske zdravstvene organizacije osnovne su smjernice i nacionalne javnozdravstvene edukativne kampanje "Stop hepatitis B i C", čiji je nositelj Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV), a podržavaju je i Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Hrvatski crveni križ i Hrvatsko farmaceutsko društvo.
U Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" 28. srpnja održan je stručni simpozij posvećen virusnim hepatitisima, na kojem je prisustvovao Tomislav Đidara, viši stručni savjetnik iz Uprave za unaprjeđenje zdravlja Ministarstva zdravlja. Simpozij je obradio sve aktualne teme iz područja virusnih hepatitisa, od epidemiologije i terapije novim antivirusnim lijekovima u Hrvatskoj do motivacije, edukacije i kvalitete života oboljelih. Istaknutu ulogu ove godine namijenili smo Udrugama oboljelih pa je Simpozij otvoren predstavom "Lucijina priča" koja govori o problemu mladih ljudi zaraženih hepatitisom C. Suorganizatori ovogodišnjeg Simpozija su Referentni centar Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), European Liver Patients Association(ELPA), Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa (HEPATOS) i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV).
Hepatitis je akutna ili kronična upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Samo od hepatitisa C u svijetu boluje između 130 i 150 milijuna ljudi, a od hepatitisa B približno 240 milijuna. Ipak, hepatitis svake godine uzrokuje smrt više od 1,4 milijuna svjetske populacije. Procjenjuje se da od komplikacija kroničnog hepatitisa C u Europskoj regiji godišnje umire oko 112 tisuća ljudi.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod nas od hepatitisa C boluje oko 30 tisuća, a od hepatitisa B oko 25.000 ljudi. Posljednjih se godina u našoj zemlji bilježi dvjestotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C te podjednak broj prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa B.
Hepatitis B se može uspješno spriječiti cijepljenjem dok je kronični hepatitis C danas izlječiv zahvaljujući lijekovima nove generacije. Hrvatski građani za liječenje hepatitisa C imaju na raspolaganju tri kvalitetna lijeka kojima se postiže visok postotak izlječenja, a čije troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji je te lijekove u srpnju 2015. godine uvrstio na Osnovnu listu lijekova. Tim je novim antivirusnim lijekovima u protekloj godini već uspješno liječeno oko 200 bolesnika.
Kronični hepatitis C glavni je uzrok nastanka ciroze i hepatocelularnog karcinoma i najčešći je razlog za transplantaciju jetre. Bolest je tiha, većina oboljelih ne zna da su zaraženi, dok ne nastanu komplikacije. Smrtnost od kroničnog hepatitisa C posljednjih je godina premašila smrtnost od HIV bolesti, što je jedan od glavnih razloga za obilježavanje Svjetskog dana hepatitisa kao odgovor na činjenicu da o kroničnim virusnim hepatitisima nije ni blizu razvijena svjesnost kao što je to u slučaju HIV/AIDS-a, tuberkoloze i malarije.
Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za bolesnike s hepatitisom. Osim što su od 2015. godine na listi HZZO-a dostupni novi direktno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje kroničnog hepatitisa C, zajedničkim djelovanjem stručnjaka, pacijenata i zdravstvene administracije, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije.
Borba protiv hepatitisa počela se obilježavati 2004. godine danom posvećenim podizanju svijesti o hepatitisu C, a nekoliko inicijativa obilježavanja objedinjeno je 2008. godine. Od 2010. godine Svjetski dan hepatitisa se obilježava 28. srpnja, na datum rođenja Barucha S. Blumberga - američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu.