Funkcionalnim integriranjem, uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja unapređuju se i usklađuju upravljanje, dijagnostičko-terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava.
Funkcionalnom integracijom bolnica osigurani su i dodatni kapaciteti za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb, sukladno potrebamagravitirajućeg stanovništva. Osim navedenog, u pojedine bolnice koje su funkcionalno integrirane uvode se respiracijski centri namijenjeni kroničnom liječenju pacijenata ovisnih o trajnom mehaničkoj ventilaciji.
Tijekom 2017. godine realizirana je funkcionalna integracija sljedećih bolnica: Klinički bolnički centar Osijek i Opća županijska bolnica Našice, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica „Hrvatski ponos“ Knin, Opća bolnica Karlovac i Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin te Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška, a 2018. godine realizirana je funkcionalna integracija Opće županijske bolnice Požega i Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana.
U narednom razdoblju nastaviti će se proces funkcionalne integracije bolnica, pri čemu će se kriteriji za spajanje utvrditi temeljem snimke stanja, a uzimajući u obzir prosječnu stopu popunjenosti postelja, prosječno trajanje boravka u bolnici, minimalni broj postelja u ustrojstvenim jedinicama, modalitet liječenja, broj gravitirajućeg stanovništva, regionalne i lokalne specifičnosti, infrastrukturna obilježja pojedinih bolnica, projekti koji su u provedbi ili čija ce provedba uskoro započeti te nužnost očuvanja kvalitete i dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite.
Spajanje će utjecati na kvalitetu usluge time što će u jednoj bolnici koncentrirati zdravstveni radnici s najviše iskustva, a u odnosu na dostupnost usluge osigurat će se mobilnost zdravstvenih radnika kako pacijenti ne bi trebali putovati.
Donošenje Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica za razdoblje 2018-2020.
Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2018.-2020. osigurava nastavak započete reforme bolničkog sustava inicirane Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvastkoj 2015.-2016. te je preduvjet za realizaciju reformskih mjera usmjerenih modernizaciji bolničkih kapaciteta i povećanoj kvaliteti bolničke zdravstvene zaštite, što uključuje pripreme i provedbe EU projekata zdravstvenih ustanova.
Time Ministarstvo zdravstva osigurava nastavak započetih projektnih aktivnosti i podupire održivost svih projekata dionika u sustavu zdravstva te podupire njihovu trajnost prema EU pravilnima, kako bi sredstva iz EU fondova bila planirana i utrošena na korist svih građana Republike Hrvatske kao korisnika zdravstvene zaštite.
Nacionalni plan obuhvaća kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a temelji se na dva načela: načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije.
Ciljevi Nacionalnog plana definirani su kroz provođenje mjera poboljšanja pristupa bolničkoj zdravstvenoj zaštiti povećanjem kapaciteta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, funkcionalnom integracijom bolnica odnosno povezivanjem djelatnosti u bolnicama te povećanjem broja pruženih zdravstvenih usluga kroz specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te kroz djelatnost palijativne skrbi.
