U sklopu Konferencije organizirano je druženje na riječkom Korzu, na kojem se građane pozivalo da se odazovu na preventivne preglede koji su, kako je naglasio ministar Varga, potpuno bezbolni i besplatni, a spašavaju život.
Ministar je napomenuo kako su naša snaga u borbi protiv zloćudnih bolesti znanstveno utemeljeni programi, zdravstveni radnici i udruge pacijenata koji marljivo rade, ali je isto tako jako važna podrška medija i javnosti.
Dr. Tamara Poljičanin, ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekla je kako se Program probira za rano otkrivanje raka dojke provodi u Hrvatskoj od 2006., za rak debelog crijeva od 2008., dok se program za otkrivanje raka vrata maternice provodi od 2010. godine. „Cilj preventivnih programa je smanjiti pobol i smrtnost navedenih sijela raka, obuhvatiti prevencijom što veći broj građana i potaknuti ih da se odazovu na pregled, ali i motivirati ih da i inače aktivno sudjeluju u očuvanju i unaprjeđenju svog zdravlja“, istaknula je Poljičanin.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec najavila je donošenje novog Akcijskog plana prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. „Kroz uvođenje tzv. panela za praćenje relevantnih zdravstvenih pokazatelja kod pacijenata oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, liječnici primarne zdravstvene zaštite više će se uključiti u rad na prevenciji“, istaknula je Prenđa Trupec te dodala kako već sada u provedbi Nacionalnih programa ranog probira na rak sudjeluje oko 1300 liječnika raznih specijalizacija, radiologa, gastroenterologa, patologa, ginekologa, citopatologa i drugih, a uvođenjem novih rješenja informatičke tehnologije, uključit će se dodatno 2400 liječnika obiteljske medicine te 870 patronažnih sestara.
Konferenciju su podržale i brojne udruge poput Lige protiv raka Primorsko-goranske županije, udruga „Mirta“, udruga žena oboljelih i liječenih od raka dojke „Nada“, Saveza invalidskih ILCO društava Hrvatske i drugih koji su na svojim štandovima na riječkom Korzu građane informirali o svom radu i važnosti preventivnih pregleda.
Maligne bolesti veliki su problem i u drugim državama članicama Europske unije pa je kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali iz Strukturnih fondova Europske unije na raspolaganju 15 milijuna eura za projekte promocije zdravlja i prevencije bolesti. Projekti predviđaju javno-zdravstvene kampanje putem kojih bi se građane informiralo o zdravim životnim navikama i rizicima za zdravlje, a na natječaj za bespovratna sredstva koja su predviđena za prvu polovicu 2015. godine mogu se prijavljivati zavodi za javno zdravstvo, znanstvene institucije, organizacije civilnog društva, jedinice lokalne i područne samouprave i drugi.
Rak se uspješno liječi samo ako se otkrije na vrijeme
Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj te se na ljestvici smrtnosti nalaze na drugom mjestu s udjelom od 27,8 posto.
Kako bi programi pokazali svoj učinak te opravdali uložena financijska sredstva potrebno je postići zadovoljavajući odaziv, a to je kod raka dojke 70 posto, debelog crijeva 45 posto, raka vrata maternice 85 posto.
Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj oboli oko dvije i pol tisuće žena, najčešće starije od pedeset godina, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. U okviru programa žene u dobi između 50 i 69 godina se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine.
Rak debelog crijeva drugi je uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola, a od njega oboljeva oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćene su sve žene i muškarci u RH u dobi od 50-74. godine. U okviru programa žene i muškarci se pozivaju da provedu testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici svake dvije do tri godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled.
Od raka vrata maternice godišnje u Republici Hrvatskoj umre oko sto žena, a svake je godine tristotinjak novooboljelih. Programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godina, koje na kućnu adresu dobivaju poziv na Papa test svake tri godine.