U prvih pola godine gubitak bolnica smanjen je s prošlogodišnjih 742 milijuna kuna na 153 milijuna od čega je 138 milijuna kuna ostvareno u siječnju, što predstavlja minimalan gubitak imajući u vidu da zalihe na 30. lipnja iznose 141 milijuna kuna. Pozitivnom rezultatu poslovanja bolnica u drugom kvartalu doprinosi i podatak da su ove ustanove od siječnja ostvarile samo 15 milijuna kuna dodatnog gubitka. Nadalje, u prosjeku su prihode povećale, za devetnaest posto, u odnosu na prvu polovicu 2014.g. iz čega je vidljivo da se radi više i bolje.
Najveće bolnice, KBC i KB-ovi smanjile su gubitke u drugom kvartalu čak osamdeset posto u odnosu na prvi kvartal, sa 125 milijuna kuna na 26 milijuna kuna. Ovo je veliki iskorak prema krajnjem cilju i pozitivnom poslovanju s obzirom da je njihov gubitak na polovici 2014. godine iznosio 475 milijuna kuna.
Također, prema polugodišnjim rezultatima dug zdravstvenog sustava s kraja prošle godine smanjen je za pedeset milijuna kuna i to vlastitim sredstvima, bez pomoći iz državnog proračuna. Najveći dio u smanjenju odnosi se na HZZO koji je svoje obveze smanjio za 211 milijuna kuna, odnosno s 940 na 729 milijuna kuna. Opće bolnice ostvarile su pad dospjelih obveza za preko 24 milijuna kuna, specijalne bolnice pad obveza za gotovo 15 milijuna kuna dok su najveći, KBC-ovi i KB-ovi, ostvarili 201 milijun kuna novih obveza obzirom da je tamo, zbog veličine njihovih sustava, reformskim mjerama potrebno duže vrijeme za postizanje efekta.
Od 33 bolnice u sanaciji njih 11 već nakon pola godine više ne stvara nove dugove, a sve bolnice bilježe iz mjeseca u mjesec pozitivne trendove u smanjenju dospjelih obveza u odnosu na prethodna razdoblja. Međutim, značajno je istaknuti da su sve bolnice skratile rokove plaćanja.
S obzirom na efekt koje su reforme i prvi učinci provedbe Nacionalnog plana već polučili u jedanaest hrvatskih bolnica, vjerujemo da će u narednom razdoblju i ostale 22 bolnice provesti sve ključne mjere kako bi se priključile ovom pozitivnom trendu te tako do 2017. godine sanirati sve dugove i trajno zaustaviti gubitke. Reformske mjere usmjerene su ka racionalizaciji troškova kroz bolje upravljanje i organizaciju radnih procesa, ljudskih resursa te bolje korištenje kompletne infrastrukture zdravstvenog sustava s ciljem financijske stabilizacije cijelog zdravstvenog sustava.