Zagreb, 19. studeni 2019. – U Ministarstvu zdravstva danas je u sklopu Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, obilježen Europski dan svjesnosti o antibioticima.
Okupljenima su se obratili ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti, te prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, časnica Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj.
U zimskim mjesecima se počinju učestalo javljati infekcije gornjih dišnih puteva koje najčešće uzrokuju virusi. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, u zemljama s neracionalnom potrošnjom antibiotika tipično u zimskim mjesecima počne rasti i potrošnja antibiotika. I u Hrvatskoj se bilježi ovaj indikator prekomjerne uporabe antibiotika.
Antibiotici se koriste isključivo na preporuku liječnika u liječenju bakterijskih zaraznih bolesti, a njihova prekomjerna i često neopravdana upotreba dovodi do otpornosti bakterija na njih. Neke bakterije više nisu osjetljive na većinu danas poznatih antibiotika, što dovodi u pitanje učinkovito liječenje ozbiljnih i životno ugrožavajućih infekcija.
Otpornost bakterija na antibiotike jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema.
U Europi svake godine gotovo 33 000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike što je plastično iskazano kao rušenje više od 100 aviona srednje veličine godišnje.
U cilju podizanja svjesnosti i svijesti građana o nužnosti racionalne upotrebe antibiotika
18. studeni proglašen je
Europskim danom svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic Awareness Day, EAAD), koji se obilježava već 12.godinu zaredom i to u sklopu
Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima (World Antibiotic Awareness Week, WAAK), kojeg je 2015. godine proglasila Svjetska zdravstvena organizacija. Slične kampanje u tom se tjednu provode u zemljama diljem svijeta, a ohrabruje podatak kako je pet država u Europi do sada uspjelo značajno smanjiti potrošnju antibiotika.
Opterećenje otpornim bakterijama koje se pojavljuju među europskim stanovništvom jednako je opterećenju gripe, tuberkuloze te AIDS-a zajedno! Procjenjuje se da se godišnje pojavi ukupno 8,9 milijuna infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi u europskim bolnicama i ustanovama za dugotrajnu njegu.
Svaki dan jedan od tri bolesnika primi barem jedan antimikrobni lijek.
Svaki dan jedan od dvadeset korisnika doma za starije i nemoćne primi barem jedan antimikrobni lijek.
Otpornost na antibiotike je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema koji zahvaća sve sudionike u zdravstvu, ali i izvan njega. Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) osnovana je 2006. godine pri Ministarstvu zdravstva te je gotovo 10 godina prije slogana „One health“ Svjetske zdravstvene organizacije ujedinila stručnjake iz područja medicine, veterine i poljoprivrede. Osim praćenja otpornosti i potrošnje antibiotika svakako treba izdvojiti i edukaciju o racionalnoj primjeni antibiotika koja je nužna za one koji antibiotike propisuju, izdaju i konzumiraju. Javna kampanja u Republici Hrvatskoj svakako je jedinstvena u Europi, jer se osim edukacije odraslih poglavito koncentrirala na djecu. Tako je u okviru dosadašnjeg rada izdana i slikovnica „Kako je Ješko pobijedio prehladu“ koja je podijeljena u vrtićima s ciljem edukacije djece i odraslih na koji se način boriti s prehladom – čajem, medom i limunom, a nikako ne antibioticima jer oni ne djeluju na viruse, prehladu ili gripu.
Jedini je način borbe protiv ovog problema edukacija građana i zdravstvenih radnika. Razvojem svijesti i racionalnim pristupom u upotrebi antibiotika možemo već danas učiniti mnogo za očuvanje ove po mnogočemu jedinstvene skupine lijekova koja je neophodne za dobrobit ljudi, napredak medicine i očuvanje svih njezinih postignuća.
Hrvatska je osnivanjem Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike 1996. godine pri Akademiji medicinskih znanosti, bila uz Švedsku i Nizozemsku jedna od prvih država u svijetu koje je rano prepoznala prijetnju rezistencije bakterija na antibiotike. Svojim kontinuiranim radom Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike prati kretanje rezistencije kao i potrošnju antibiotika u svim zdravstvenim ustanovama te svake godine izdaje publikaciju o rezistenciji i potrošnji koja je temelj tuzemnim i inozemnim znanstvenim istraživanjima, a pridonosi i u pružanju bolje kvalitete zdravstvene skrbi u svakodnevnom radu našem zdravstvenom osoblju. Na temelju tih podataka razvijaju se i nacionalne smjernice za pravilno propisivanje antibiotika.
Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) osnovana je 2006. godine pri Ministarstvu zdravstva te je gotovo 10 godina prije slogana „One health“ Svjetske zdravstvene organizacije ujedinila stručnjake iz medicine, veterine, školstva i poljoprivrede kojima koordinira. Osim praćenja rezistencije i potrošnje antibiotika treba izdvojiti i edukaciju o racionalnoj primjeni antibiotika koja je nužna za one koji antibiotike propisuju, izdaju i konzumiraju. Javna kampanja u RH svakako je jedinstvena u Europi, jer se osim edukacije odraslih poglavito koncentrirala na djecu. Tako je prije 12 godina izdana slikovnica „Kako je Ješko pobijedio prehladu“ koja je podijeljena u vrtićima diljem RH, a educira djecu i odrasle na koji se način boriti s prehladom – čajem, medom i limunom, a nikako ne antibioticima jer oni ne djeluju na viruse, prehladu ili gripu.
Nacionalnim programom za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike 2017. - 2021. utvrđeni su ciljevi, područje i plan djelovanja koji se u Republici Hrvatskoj provode kako bi se zaustavilo širenje otpornosti bakterija na antibiotike u humanoj i veterinarskoj medicini. Predložene aktivnosti dio su globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti ovog Nacionalnog programa nastavak su aktivnosti prethodnih nacionalnih programa koji se provode u kontinuitetu od 2019. godine.
Stranica
