Procjenjuje se da danas u svijetu puši 1,3 milijarde osoba, a blizu 5 milijuna ih godišnje umire od posljedica pušenja. Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti i doseći 10 milijuna.
U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko deset tisuća ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba. Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su takozvanom pasivnom pušenju.
Iako se utjecaj pušenja na zdravstveno stanje i smrtnost očituje najviše u srednjoj i starijoj dobi, pušenje se kao navika najčešće stječe i ustaljuje u adolescenciji. Mladi eksperimentiraju s cigaretama i preko sve učestalijeg konzumiranja mogu postati ovisni već i prije punoljetnosti.
U zemljama širom svijeta milijarde se dolara troši na vrlo suptilne, sofisticirane reklame koje ne samo da prikazuju pušače kao uspješne, zrele, moderne i glamurozne osobe, već i na neizravan način reklamiraju cigarete, koristeći pritom popularne likove ili vješto sročene slogane a da pritom ni ne spomenu pušenje niti cigaretu. Poruka se povezuje s
ugodom i poželjnom situacijom, te se, koristeći nesvjesno, potiče i ohrabruje pušenje.