Beroš: Zbog pacijenata i svih savjesnih djelatnika ne želimo zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obveza

Zdravstveno-inspekcijski nadzori provedeni su u zagrebačkom i splitskom KBC-u te dvije privatne zdravstvene ustanove u Zagrebu i tri privatne ustanove u Splitu.
 

“Do sada obavljeni zdravstveno-inspekcijski nadzori u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i Splitu utvrdili su u određenoj mjeri neopravdane izostanke s radnog mjesta te rad djelatnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnim ustanovama bez odgovarajućih dopusnica ravnatelja ustanova u kojima su zaposleni. Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi u zdravstvenom sustavu ovise o nizu faktora, a ponajprije zahtijevaju potpuno ispunjavanje radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Upravo zbog pacijenata i svih savjesnih djelatnika u javnom zdravstvenom sustavu, ne želimo zatvarati oči pred tim nepravilnostima stoga su pojedini slučajevi upućeni nadležnim prekršajnim sudovima, a o istom su obavješteni i ravnatelji ustanova radi poduzimanja mjera sukladno Zakonu o radu“ izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš najavljujući da će se i nadalje provoditi sustavni nadzori te činiti konkretni koraci u smjeru postizanja bolje organizacije svih dijelova zdravstvenog sustava i preduvjeta za provedbu reformskih mjera.

Ispunjavanje radnih obveza temelj je funkcioniranja svakog sustava

Zdravstveno-inspekcijski nadzori provedeni su u zagrebačkom i splitskom KBC-u te 2 privatne zdravstvene ustanove u Zagrebu i 3 privatne ustanove u Splitu.

U Zagrebu je utvrđeno 7 težih povreda iz radnog odnosa, 6 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, te 1 za odsustvo s posla u radno vrijeme. Nadalje, u Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa, 15 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te 3 za odsustvo s posla u radno vrijeme.

„Ispunjavanje radnih obveza temelj je funkcioniranja svakog sustava uključujući i zdravstvenog. Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi s kojima se suočavaju i pacijenti i djelatnici zdravstvenog sustava ponajprije zahtijevaju profesionalnost i etičnost na radnom mjestu kao i maksimalnu posvećenost pacijentima, što većina naših liječnika i djelatnika čine. Upravo zbog njih i naših pacijenata, ova zdravstvena administracija ne želi tolerirati utvrđene nepravilnosti od strane pojedinaca u zdravstvenom sustavu kao što to ne bi smjeli ignorirati niti ostali dionici zdravstvenog sustava“ istaknuo je ministar Beroš napominjući da su svi ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova obvezni aktivno upravljati svim procesima u njihovoj zdravstvenoj ustanovi uključujući i organizaciju rada, korištenje i kontrola radnog vremena djelatnika i ispunjavanje svih obveza prema pacijentima.

Uvažavamo prijedloge i izjave Hrvatske liječničke komore

Privatni zdravstveni sustav dio je ukupnog zdravstvenog sustava, ali isto tako mora se znati da privatni sustav nije i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. O radu u privatnom ili javnom sustavu zdravstva samostalno odlučuje svaki djelatnik u zdravstvu. No, moraju se jasno znati granice gdje završava jedno, a počinje drugo.

Zakonske promjene koje su u tijeku upravo su usmjerene na uređenje i tog područja. Uvažavamo prijedloge i izjave Hrvatske liječničke komore koja se zalaže za zadržavanje dopunskog rada liječnika i ukazuje na poslovne procese vezano za prekovremene sate i liste čekanja. Zato još jednom naglašavamo da nije cilj dopunski rad zabraniti nego, upravo suprotno, dodatno urediti to područje kako bi se rezultati vidjeli i u organizaciji i učinkovitosti rada zdravstvene ustanove.

Zdravstveni djelatnik koji je zaposlen u javnom sustavu će moći, kao i do sada, raditi u svoje slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi uz odobrenje ravnatelja ustanove u kojoj je zaposlen, ali i uz preduvjet ispunjavanja radnih obveza prema pacijentima u javnoj zdravstvenoj ustanovi što će biti i dodatno regulirano revidiranjem Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. To je, također, i put očuvanja ugleda i motivacije djelatnika koji u potpunosti ispunjavaju svoje radne obveze kao i put zaštite prava pacijenata.

Izvor: Ministarstvo zdravstva/Vlada

Pisane vijesti