Novi pravilnici Ministarstva zdravlja

ZAGREB, 17. siječnja 2014. - Ministarstvo zdravlja donijelo je tijekom prosinca i siječnja više novih pravilnika koji uređuju ustroj zdravstvenih ustanova, radno vrijeme, pitanje dopusnica za rad u dopunskom radu kod drugog poslodavca te uvjete za stjecanju statusa specijalista uže specijalnosti.

Pravilnik o uvjetima za unutarnji ustroj i organizaciju kliničkih zdravstvenih ustanova objavljen je u Narodnim novinama broj 145/13 dana 04. prosinca 2013. godine. Pravilnik propisuje uvjete za unutarnji ustroj i organizaciju kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika kao samostalnih ustanova. Novost je da se ovim pravilnikom ukidaju dosadašnji niži oblici ustrojstvenih jedinica (klinička jedinica, kabinet, jedinica, odsjek i dr.).

Kriteriji za ustrojavanje pojedinih jedinica su pooštreni pa se, primjerice, odjel može ustrojiti ako ima najmanje 15 postelja, dok zavod može u svom sastavu imati odjele samo ako ima minimalno 35 postelja. Nadalje, pravilnik uvodi model organizacijske jedinice koja ne sadrži elemente ustrojstvene jedinice, ali pojedini organizacijski oblici mogu pod određenim uvjetima postati i ustrojstvene jedinice (poliklinika, dnevna bolnica). Time se osigurava veća fleksibilnost u unutarnjem ustrojstvu ustanove uz manji broj rukovodećih mjesta. Navedene promjene usmjerene su unapređenju organizacije rada u kliničkim zdravstvenim ustanovama i boljoj iskoristivosti postojećih bolničkih kapaciteta.

Pravilnik o uvjetima za unutarnji ustroj i organizaciju općih i specijalinih bolnica objavljen je u Narodnim novinama broj 145/13 dana 04. prosinca 2013. godine. Pravilnik propisuje uvjete za unutarnji ustroj i organizaciju općih i specijalinih bolnica. Ovim pravilnikom ukidaju se dosadašnji viši i niži oblici ustrojstvenih jedinica (jedinica djelatnosti, jedinica samostalne djelatnosti, odsjek i dr.), ali se uvode novi oblici kao što su poliklinika i centar. Kriteriji za ustrojavanje pojedinih jedinica su pooštreni pa se na primjer odjel može ustrojiti ako ima najmanje 15 postelja, a služba ako u svom sastavu ima najmanje tri odjela. Pravilnik znatno pojednostavljuje unutarnju strukturu ustanove, jer se smanjuje broj i vrsta ustrojstvenih jedinica, a uvode se organizacijske jedinice  na više razina. Pojedini organizacijski oblici mogu pod određenim uvjetima biti i ustrojstvene jedinice (poliklinika, dnevna bolnica). Navedenim se omogućuje veća fleksibilnost u unutarnjem ustrojstvu ustanove uz manji broj rukovodećih mjesta, bolju organizaciju rada u općim i specijalnim bolnicama te povećanje iskoristivosti postojećih bolničkih kapaciteta.

Novi Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih  radnika u mreži javne zdravstvene službe obvezuje i privatne zdravstvene  radnike u mreži javne zdravstvene službe. Svi oblici rada koje radnik obavlja moraju biti evidentirani u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima. Nadalje, pravilnik obvezuje zdravstvene ustanove da zdravstvenu zaštitu pružaju radom u jednoj, dvije ili više smjena, pomakom radnog vremena, u turnusima, pripravnošću, dežurstvom i radom po pozivu. Izvješća o patronažnim posjetama  podnose se i nadležnom izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite kako bi  se bolje koordinirao rad navedenih zdravstvenih radnika. Zdravstveni radnici zaposlenici doma zdravlja obvezni su sudjelovati u provođenju hitne medicine, dežurstvu i pripravnosti ako je, na temelju ugovora o poslovnoj suradnji sa zavodom za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave, ugovara dom zdravlja. Osim toga privatni zdravstveni radnici koji obavljaju djelatnost na temelju koncesije sudjeluju u provođenju hitne medicine temeljem ugovora o poslovnoj suradnji sa zavodom za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Ravnatelj zdravstvene ustanove utvrđuje potrebu za dežurstvom i pripravnošću radnika prema kriterijima osiguravanja pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno potrebe zbrinjavanja životno ugrožavajućih stanja, pri čemu se uzima u obzir kategorija zdravstvene ustanove, vrsta djelatnosti i raspoloživi kapaciteti zdravstvene ustanove. Pravilnik definira pripravnost kao vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, a radnik koji je u pripravnosti obvezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto najkasnije u roku od jednog sata. Pravilnik propisuje i obvezu vođenja evidencije o pripravnosti.

Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca uvodi nove kriterije za izdavanje dopusnica za rad, a to su da je zdravstveni radnik u prethodnoj kalendarskoj godini postigao učinak za 20% veći u odnosu na prosječan učinak ostalih zdravstvenih radnika iste ustrojstvene, odnosno organizacijske jedinice, a koji obavljaju usporedive zdravstvene usluge ili da je zdravstveni radnik postigao učinak za 15% veći u odnosu na svoj učinak u prethodnoj kalendarskoj godini ili da je svojim radom značajno unaprijedio ugled ustanove. Novost je i da odobrenje zdravstvenom radniku daje poslodavac (ravnatelj odnosno sanacijski upravitelj) uz prethodnu suglasnost ministra zdravlja. Novim pravilnikom omogućeno je da zdravstveni radnici koji ostvare veći radni učinak mogu raditi i u dopunskom radu kod drugog poslodavca.

Pravilnik o stavljanju izvan snage Pravilnika o stjecanju statusa specijalista uže specijalnosti objavljen je u Narodnim novinama broj 145/13 dana 6. prosinca 2013. godine. Ovim pravilnikom ukinuta je mogućnost da se status uže specijalnosti priznaje bez obavljenje uže specijalizacije. Europska je praksa stjecanje odgovarajućeg naslova uspješnim završetkom programa izobrazbe. Doktori medicine specijalisti mogu se i nadalje usavršavati putem užih specijalizacija, sukladno programu propisanom u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 111/09).



Pisane vijesti