Predstavljeni prvi rezultati preventivnih zdravstvenih pregleda na razini cijele Hrvatske

U okviru obilježavanja Svjetskoga dana zdravlja, u Ministarstvu zdravstva održana je konferencija za medije na kojoj su po prvi put predstavljeni rezultati provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda koji se provode na razini cijele Hrvatske.

Na preglede je bilo pozvano nešto više od 10.000 građana, a odazvalo se njih 7411.

Na predstavljanju rezultata jedne od ključnih javnozdravstvenih inicijativa Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) sudjelovali su ministrica zdravstva Irena Hrstić, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a i voditelj Radne skupine za preventivne zdravstvene preglede Tomislav Benjak te savjetnica ministrice i voditeljica projekta Martina Bogut Barić.

Ministrica Hrstić istaknula je kako rezultati koji su predstavljeni nisu samo brojke, nego konkretni pokazatelji zdravstvenih izazova, ali i uspjeha - svakog života koji je spašen ili olakšan zahvaljujući ranoj dijagnozi dodajući: "Oko 74% pregledanih osoba imalo je određene rizične čimbenike. Povišeni krvni tlak imalo je 30% pregledanih, 19% imalo je povišeni šećer, a povišeni HbA1c, odnosno pokazatelj kontrole šećera, imalo je 6% pregledanih".

Određena odstupanja u EKG-u imalo je 30% pregledanih, a među pregledanima bilo je i 32% pušača. Nadalje, 30% osoba je tjelesno neaktivno, a 34% ima povećanu tjelesnu masu. Prema procjeni liječnika, 5% osoba imalo je izrazito loše zdravstveno stanje u trenutku pregleda, što dodatno naglašava važnost ranog otkrivanja i sustavne skrbi o zdravlju.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naveo je da su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrti u Hrvatskoj, a na drugom su mjestu karcinomi.

„Oko 38% smrti prouzročeno je kardiovaskularnim bolestima, a rakom je prouzročeno 26% smrti", napomenuo je ravnatelj Capak objašnjavajući kako je cilj preventivnih zdravstvenih pregleda da se što prije otkriju faktori rizika za te kronične nezarazne bolesti, koje su vodeći uzrok smrtnosti, s obzirom da je 23% građana Hrvatske starije od 65 godina. Ukoliko se kronične nezarazne bolesti otkriju na vrijeme, raste vjerojatnost za njihovu izlječivost.

"Na preventivnim pregledima tražimo prve znakove kroničnih nezaraznih bolesti", istaknuo je ravnatelj Capak te dodao kako projekcije pokazuju da jedan euro uložen u preventivu štedi 14 eura koliko bi se utrošilo na kasnije liječenje.

Voditelj Radne skupine za preventivne zdravstvene preglede Tomislav Benjak istaknuo je zadovoljstvo zbog visokog odaziva populacije i obiteljskih liječnika koji pozivaju svoje pacijente i obavljaju preventivne preglede.

„Podaci iz veljače ove godine pokazuju da se 40% timova obiteljske medicine uključilo u provedbu preventivnih pregleda, a za te preglede odvajaju jedan sat u radnom danu što im je i posebno plaćeno, naglasio je voditelj Radne skupine za preventivne zdravstvene preglede Benjak.

Preventivni zdravstveni pregledi prvi su takav model zdravstvene usluge u sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja unutar javnog zdravstvenog sustava, bez dodatnog financijskog opterećenja za građane. U sklopu ove nacionalne inicijative na preventivne preglede pozivaju se osobe starije od 40 godina koje u posljednje dvije godine nisu bile na pregledu kod izabranog liječnika. Stručnjaci iz područja obiteljske medicine i javnog zdravstva definirali su vrste pregleda prema dobi, spolu i potencijalnim zdravstvenim rizicima, uz mogućnost uključivanja građana u Nacionalne programe ranog otkrivanja raka.

Tim je povodom ministrica Hrstić zahvalila svim zdravstvenim djelatnicima, osobito liječnicima obiteljske medicine, kao i timovima HZJZ-a, Ministarstva zdravstva te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ujedno je pozvala sve sugrađane da iskoriste priliku i odazovu se na preventivne zdravstvene preglede te medije da nastave širiti svijest o važnosti prevencije.

 „Naglašavam, naša misija nije samo liječenje, već i sprječavanje bolesti. A za to, potrebna je aktivna uloga svih nas. Zajedno možemo postići mnogo - jer samo kroz međusobno razumijevanje, suradnju i volju možemo učiniti naš zdravstveni sustav boljim i pružiti našim građanima još kvalitetniju, sigurniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu“, zaključila je ministrica Hrstić.
 
 
 
 

Pisane vijesti