MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KAO KORISNIK BESPOVRATNIH SREDSTAVA

SAŽETAK PROJEKTA

1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

U današnje vrijeme postoji zavidna pokrivenost ljekarničke službe u Hrvatskoj, ali još uvijek postoji potreba pokrivanja određenih rubnih dijelova, posebice na otocima i ruralnim kopnenim područjima. Stoga bi područja Hrvatske nedovoljno pokrivena ljekarničkom skrbi bila idealna mjesta za uvođenje novog zdravstvenog sadržaja. Osiguravanje ovakvih elementarnih uvjeta za život moglo bi doprinijeti rastu populacije na otocima i tako popraviti demografsku sliku te obrnuti negativni trend iseljavanja posebno mlađe populacije.
U vrijeme turističke sezone višestruko se povećava broj ljudi koji borave na određenim lokacijama kao što su: marine; nacionalni parkovi; jezera; otoci; unutrašnjost-seoski turizam.
Primijećeno je kako čak i veći gradovi (Rijeka, Crikvenica, Zadar, Split, Dubrovnik), koji predstavljaju tranzitne točke prema određenim destinacijama, imaju premali broj dežurnih ljekarni.
Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu u svrhu što bolje opskrbe, kako domicilnog stanovništva tako i turista, nužno je povećati dostupnost ljekarničkih usluga područjima u kojima nema ljekarne ni ljekarničkog depoa.
U svijetu postoje mnoga tehnička rješenja za provedbu projekata mobilnih ljekarna, a u užem izboru su auto-kamper ljekarna i brodica ljekarna koje će biti opremljene u skladu sa svim propisima koji osiguravaju kontinuitet kvalitete lijekova.
Ovim projektom osigurat će se dostupnost zdravstvene zaštite svim stanovnicima na cijelom teritoriju Hrvatske, a tijekom turističke sezone osigurat će se nadstandard usluge, posebno u mjestima i na otocima koji nemaju ljekarne, a niti ljekarničkog depoa radi neispunjavanja uvjeta udaljenosti od druge ljekarne ili broja stanovnika, odnosno neisplativosti svakodnevnog rada istih na tom području.
Pravilnicima su propisani uvjeti za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne (veći uvjeti) i ljekarnički depo (manji uvjeti) u kojem se obavlja ljekarnička djelatnost kontinuirano u punom radnom vremenu.
 
Opći cilj: Uspostaviti sustav mobilnih ljekarni - auto kamper i brodice u svrhu što bolje opskrbe, kako domicilnog stanovništva tako i turista s ciljem povećanja dostupnosti ljekarničkih usluga na područjima u kojima nema ljekarne ni ljekarničkog depoa.
 
Specifični cilj: Potrebno je nabaviti prilagođena vozila - auto kamper i plovila - brodice mobilne ljekarne koji ispunjavaju uvjete sukladno pravilniku o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti - ljekarne. Kamper vozila i brodice moraju zadovoljiti standarde dobre distribucijske prakse te najviših standarda za očuvanje integriteta i kvalitete lijeka.

2. AKTIVNOSTI
 

1. Prikupljanje podataka o potrebama mobilnih ljekarni
2. Donošenje Odluke o područjima koja će biti prihvatljiva za nabavu mobilnih ljekarni
3. Priprema projektne dokumentacije za provođenje nabave mobilnih ljekarni u formi kamper vozila i brodice ljekarne.
4. Izrada cjelovitih tehničkih specifikacija vozila i plovila mobilnih ljekarni
5. Nabava vozila i plovila mobilnih ljekarni te odgovarajuće opreme 2023.- 2/2025.
6. Implementacija mobilnih ljekarni u sustav primarne zdravstvene zaštite

 
3.  DIONICI:

Krajnji korisnici projekta uspostave Mobilnih ljekarni su zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti odnosno domovi zdravlja i ljekarničke ustanove.

 
4.  OPIS TROŠKOVA:

Nabava vozila i plovila za uspostavu Mobilnih ljekarni s medicinskom opremom, uredskom opremom i softverom.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK: 16.000.000 kn / 2.123.565 eura
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Pacijenti, lokalna samouprava
RAZDOBLJE PROVEDBE: 6/2021.-6/2025.
 

SAŽETAK PROJEKTA

1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

Prilagodba posebnih zdravstvenih standarda ruralnim i udaljenim te otočnim specifičnostima jedan je od najvažnijih razvojnih ciljeva zdravstva i općenito kvalitete života u ruralnim područjima i na otocima. Svim stanovnicima u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima, a naročito starijem i teže mobilnom stanovništvu potrebno je omogućiti, između ostalog, bolje zdravstvene usluge, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete njihova života.
Nabavom vozila mobilnih ambulanti omogućit će povećanu dostupnost zdravstvene zaštite stanovništvu u manjim i teže dostupnim mjestima te povećanje kvalitete zdravstvene usluge što će ujedno omogućiti i popunjavanje potrebnog broja osiguranika u skrbi po pojedinom timu primarne zdravstvene zaštite. Na osnovu postavljenog pravnog okvira Ministarstvo zdravstva će u suradnji sa županijama i domovima zdravlja uspostaviti sustav mobilnih ambulanti u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima. Liječnik i medicinska sestra će prema rasporedu ravnatelja doma zdravlja vozilom opremljenim potrebnom medicinskom i tehničkom opremom za ordinaciju obiteljske medicine obilaziti mala udaljena mjesta na području doma zdravlja u kojima nema ordinacije te pregledavati pacijente, ordinirati terapiju, izdavati uputnice i recepte te obavljati i kućne posjete nepokretnim bolesnicima. Obzirom na specifične uvjete rada u vozilu, prilagođenost medicinske i druge opreme, upravljanje vozilom (kamperom) u cestovnom prometu bit će potrebno provesti odgovarajuću edukaciju za timove koji će raditi u mobilnim ambulantama. Za implementaciju mobilnih ambulanti u sustav primarne zdravstvene zaštite na depriviranim područjima i otocima biti će potrebno je utvrditi model ugovaranja na način financijske održivosti usluge. Dodatno, mladim liječnicima će se pružiti veće mogućnosti rada. U cilju osiguravanja dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite stanovništvu na otocima i ruralnih krajeva novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da zdravstveni radnik kojem je rješenjem Ministarstva dano odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, može sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenom sa Zavodom obavljati privatnu praksu i u prostoru dislociranom od adrese odobrene privatne prakse, koji se nalazi na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima te da može obavljati privatnu praksu u posebnom vozilu koje ispunjava uvjete sukladno pravilniku o normativima i standardima.

Opći cilj: Uspostaviti sustav mobilnih ambulanti u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima u svrhu povećane dostupnosti zdravstvene zaštite stanovništvu u manjim i teže dostupnim mjestima na području Republike Hrvatske.
 
Specifični cilj: Potrebno je nabaviti prilagođena vozila opremljena potrebnom medicinskom i tehničkom opremom za ordinaciju opće/obiteljske medicine. Obzirom na specifične uvjete rada u vozilu, prilagođenost medicinske i druge opreme, upravljanje vozilom (kamperom) u cestovnom prometu bit će potrebno provesti odgovarajuću edukaciju za timove koji će raditi u mobilnim ambulantama.

2. AKTIVNOSTI
 

1. Prikupljanje podataka o potrebama mobilnih ambulanti
2. Donošenje Odluke o područjima koja će biti prihvatljiva za nabavu mobilnih ambulanti
3. Izrada javnog poziva za prijavu projekata nabave mobilnih ambulanti pripremljenih od strane JLS 2022.
4. Izrada cjelovitih tehničkih specifikacija vozila mobilnih ambulanti opće/obiteljske medicine
5. Nabava vozila mobilnih ambulanti te odgovarajuće medicinske i druge opreme 2023.- 4/2025.
6. Implementacija mobilnih ambulanti u sustav primarne zdravstvene zaštite kroz novi model ugovaranja na način financijske održivosti usluge.

 
3.  DIONICI:

Krajnji korisnici projekta uspostave Mobilnih ambulanti su zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti odnosno domovi zdravlja.
 
4.  OPIS TROŠKOVA:

Nabava posebnih interventnih vozila za uspostavu Mobilnih ambulanti opće/obiteljske medicine s medicinskom opremom, uredskom opremom i softverom.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK: 43.776.000 kn / 5.810.074,00 eura
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: pacijenti u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima
RAZDOBLJE PROVEDBE: 4./2021.-12./2025.
 
 

SAŽETAK PROJEKTA
 
1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

U Hrvatskoj je organizirano pet radioterapijskih ustanova u četiri regionalna centra. Radioterapijski centri organizirani su u znanstveno-nastavnim ustanovama zbog kompleksnosti planiranja i provođenja radioterapijskog liječenja koje provodi radioterapijski tim.
Radioterapijski centri su idealno distribuirani tako da na najkvalitetniji način pokrivaju potrebe za radioterapijom onkoloških bolesnika iz svih regija u Hrvatskoj. Osječki centar za Slavoniju i Baranju, splitski za južnu Hrvatsku, riječki za Istru, Kvarner i Gorski kotar a zagrebački centri za središnju Hrvatsku i grad Zagreb.
U Hrvatskoj je u funkciji 15 linearnih akceleratora što nas svrstava u zemlje Europe koje su ispodprosječno opremljene (3,5 uređaja na milijun stanovnika), dok je europski prosjek 5,3 uređaja na milijun stanovnika. Prosječna starost linearnih akceleratora u Hrvatskoj je 9 godina (raspon 3-18 godina). Primjena suvremenih radioterapijskih tehnika na većini linearnih akceleratora u Hrvatskoj nije moguća. Analizom stanja i opterećenosti opreme donosi se plan zanavljanja stare i nabave nove opreme.

CILJ

Planira se unaprijediti sustav zdravstva na području prevencije liječenja i dijagnostike raka.

Opći cilj: Cilj je osigurati optimalnu terapiju svim onkološkim bolesnicima u Hrvatskoj bez čekanja na liječenje, korištenjem modernih radioterapijskih tehnika u cilju optimalne iskorištenosti opreme i kontrole kvalitete radioterapijskog procesa te na taj način poboljšati kvalitetu usluga i poboljšati zdravstvene ishode kod liječenja onkoloških pacijenata.

Specifični cilj: Provedenom sveobuhvatnom analizom potreba utvrdio se standard radioterapije u Republici Hrvatskoj za sljedeće razdoblje, a isti će se postići nabavom: 8 bunkera za smještaj linearnih akceleratora (građevinski radovi) 17 VMAT linearnih akceleratora VMAT (2 min.1f VMAT i 15 min.2f VMAT), 4 SBRT linearna akceleratora, 4 kompleta HDR brahiterapije, 9 CT simulatora, 9 kompleta dozimetrijske opreme i 27 kompleta fiksacijske opreme. Radioterapijska oprema koja se planira nabaviti umrežit će se u jedinstvenu, hrvatsku nacionalnu onkološku mrežu s jedinstvenom bazom radioterapijskih onkoloških podataka. Navedena digitalna, informatička mreža će osigurati kontinuirano kontroliranje svih ishoda u radijacijskoj onkologiji.
 
2. AKTIVNOSTI

a) nabaviti linearne akceleratore za najopterećenije radioterapijske ustanove uz preraspodjelu bolesnika unutar zagrebačke regije, kako bi opterećenost opreme bila ujednačena (KBC Zagreb, Klinika za tumore (KZT) i Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar) i kako bi se postigao europski prosjek opremljenosti, a time poboljšala i kvaliteta provođenja radioterapije. Nabavom novih uređaja za zračenje približili bismo se europskom prosjeku broja linearnih akceleratora;
b) razviti SBRT (stereotaksijska radioterapija - radiokirurgija) u četiri centra s najviše bolesnika i koji najbolje geografski pokrivaju te potrebe - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Stoga je potrebno, u KBC-u Split, KBC-u Zagreb, KBC-u Osijek i KBC-u Rijeka nabaviti uređaj za SBRT i na taj način uvesti jednu od modernih radioterapija u zdravstveni sustav Hrvatske;
c) nabaviti uređaje za brahiterapiju u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, Zagreb, KBC-u Split, KBC-u Zagreb i  KBC-u Osijek.
d) nabaviti CT simulatore (9 kompleta), dozimetrijsku opremu (9 kompleta) i fiksacijsku opremu (27 kompleta)
e) urediti/izgraditi prostorije/bunkere (8) za smještaj radioterapijske opreme/linearnih akceleratora u zdravstvenim ustanovama
Radi zajedničke provedbe postupaka javne nabave uređenja/izgradnje prostorija/bunkera za smještaj radioterapijske opreme/linearnih akceleratora u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj koje su u okviru projekta određene kao korisnici, s ciljem sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za svaku zdravstvenu ustanovu/korisnika Ministarstvo zdravstva je sa zdravstvenim ustanovama/korisnicima sklopilo Sporazum o zajedničkoj provedbi određenih postupaka nabave. Zdravstvene ustanove/korisnici zadužene su temeljem Sporazuma provesti postupak javne nabave svaka sukladno vlastitim potrebama utvrđenim temeljem provedene analize stanja radioterapijske djelatnosti i opreme, a Ministarstvo zdravstva zaduženo je provesti postupke javne nabave opreme.
f) nabavljena radioterapijska oprema umrežit će se u jedinstvenu, radioterapijsku mrežu institucija u Hrvatskoj čija bi uloga bila optimizacija (maksimalizacija) korištenja cjelokupne radioterapijske opreme te praćenje kontrole kvalitete radioterapijskog sustava i rezultata liječenja (osiguranje da se svi onkološki bolesnici u Hrvatskoj liječe jednako kvalitetno - optimalan regionalan razvoj).
 
3. DIONICI

a) Ministarstvo zdravstva
b) Zdravstvene ustanove/korisnici (KBC Zagreb, KBC Split, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, OB Zadar)
 
4. OPIS TROŠKOVA

a) građevinski radovi na uređenju/izgradnji prostorija/bunkera (8) za smještaj radioterapijske opreme/linearnih akceleratora u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj - 112.000.000 kn/14.864.956,54 EUR
b) radioterapijska oprema - 17 VMAT linearnih akceleratora VMAT (2 min.1f VMAT i 15 min.2f VMAT), 4 SBRT linearna akceleratora, 4 kompleta HDR brahiterapije, 9 CT simulatora, 9 kompleta dozimetrijske opreme i 27 kompleta fiksacijske opreme - 604.051.522,25 kn/80.171.414,46 EUR
Trošak je izračunat na temelju dosadašnjeg iskustva, dostupnih podataka o nabavi radioterapijske opreme kao i informativnih ponuda.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a + b = 95.036.371,00 eura/716.051.537,30 kn (84.942.597 eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 10.093.773,00 EURA nedostatna sredstva koja je potrebno osigurati u Državnom proračunu na IF11)
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
Partner u provedbi: Zdravstvene ustanove/korisnici
CILJNA SKUPINA: Onkološki pacijenti
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1/2021.-6/2026.
 

SAŽETAK PROJEKTA


 1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

Hrvatska je jedna od zemalja EU s ponajvećim problemom raka, visokom incidencijom, još većim mortalitetom, neprihvatljivim ishodima u onkologiji. Hrvatska je i zadnja zemlja u EU koja je upravo u procesu početka implementacije Nacionalnog plana protiv raka. Cilj Nacionalnog plana jest svim stanovnicima Hrvatske pružiti jednaku i kvalitetnu onkološku skrb, unatoč relativno ograničenim resursima, neovisno o tome odakle oni dolaze, odnosno gdje se liječe. Uzimajući u obzir veličinu i zemljopisni oblik Hrvatske, definiranu raspodjelu onkoloških institucija, javnozdravstvenu važnost onkologije, ogromnu potrebu za unaprjeđenjem rezultata liječenja onkoloških pacijenta, potrebu za farmakoekonomski optimalnom onkologijom, nedvojbeno je potrebno organizirati nacionalnu onkološku mrežu u koju će biti uključene sve onkološke institucije i izvan kojih bi se spriječilo liječenje onkoloških pacijenta. Pristup podatcima o vrstama raka i njihovim karakteristikama, praćenje procesa i ishoda na temelju tih podataka, nužni su za prepoznavanje rizika i usvajanje odluka u zdravstvenoj politici. Ove informacije također trebaju biti jedan od ključnih alata u procjeni implementacije Nacionalnog plana.
Ne postoji standardizirana medicinska dokumentacija u elektroničkom obliku s elektroničkom dostavom podataka u Nacionalnu onkološku bazu podataka i Registar za rak, kao niti standardizirano prikupljanje podataka, vrste podataka, izvore podataka i njihovo korištenje i interpretaciju. Ti bi podatci bili iznimno važni ustanovama koje financiraju onkološku skrb (broj komplikacija koji je iznad prosjeka u osnovi znači bitno veće troškove liječenja), a isto tako i samim pacijentima (na temelju podataka, pacijent može odabrati ustanovu koja postiže najbolje rezultate).  Nažalost, trenutno ne postoje nikakve specifične upute i propisi o vrsti podataka koje mora sadržavati medicinska evidencija onkološkog pacijenta (povijest bolesti, nalazi patologa, izvještaj o operaciji itd.). Obično su liječnički zapisi deskriptivnog ili narativnog oblika i teško ih je naknadno koristiti. Zbog nedostatka standardiziranih informacija, također je nemoguće uspoređivati kvalitetu liječenja među raznim bolnicama. Te prepreke obuhvaćaju: nedostatak povezanosti podataka među ustanovama koje imaju pristup podatcima o raku, fragmentiranost prikupljenih informacija, nedostatna informatička infrastruktura sudionika u sustavu zdravstvene skrbi i nedostatna razina znanja o kvaliteti onkološke skrbi u Republici Hrvatskoj. Preduvjet za stvaranje nacionalne informatičke onkološke mreže jest stvaranje zajedničke i standardizirane zdravstvene dokumentacije u elektroničkom obliku s elektroničkom dostavom podataka u Nacionalnu onkološku bazu podataka i Registar za rak. U nacionalnu informatičku onkološku mrežu moraju se uključiti sve onkološke ustanove u Republici Hrvatskoj. Unutar nacionalne informatičke onkološke mreže mogli bi se ugraditi i odgovarajući algoritmi osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza kako bi se standardiziralo liječenje na svim razinama u Republici Hrvatskoj, od malih onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

Opći cilj:
Unaprjeđenje kvalitete liječenja i sigurnosti za pacijenta kroz standardizirano liječenje onkoloških pacijenata  sukladno smjernicama i jedinstvenom / kompletnom bazom podataka o kvaliteti onkološke skrbi u svrhu poboljšanja zdravstvenih ishoda onkoloških pacijenata.

Specifični cilj:
Potrebno je uspostaviti nacionalnu informatičku onkološku mrežu za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka u koju će se povezati i upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava automatizmom i koja će bila kompatibilna i paralelna s bolničkim informatičkim sustavima, a koja neće dodatno opteretiti zdravstvene radnike.
Uspostavljanje jedinstvene, uniformne informatičke platforme za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata osnovni je alat u planiranju organizacijskih i strukturalnih promjena, prepoznavanju rizika te temelj za implementaciju daljnjih faza strategije, uključujući uspostavu radioterapijske mreže.  U sveobuhvatnoj Nacionalnu mreži onkoloških podataka na informatičkoj platformi svi pacijenti dobit će onkološku skrb sukladno smjernicama i jedinstvenom / kompletnom bazom podataka o kvaliteti onkološke skrbi. Unutar nacionalne informatičke onkološke mreže trebali bi se ugraditi i odgovarajući algoritmi osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza kako bi se standardiziralo liječenje na svim razinama u Republici Hrvatskoj, od malih onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

2. AKTIVNOSTI
 
1)   Izraditi detaljnu specifikaciju sadržaja ONKO+ poruke prema zahtjevima i potrebama struke. ONKO+ poruka je set podataka koji je namijenjen za bilježenje podataka o nalazima, hospitalizacijama i ostalim uslugama zdravstvene zaštite za osobe kojima je postavljena sumnja, ali i za osobe kojima je utvrđena pojava novotvorine za koju postoji obaveza prijavljivanja u Registar za rak.
2)   Izraditi detaljnu specifikaciju svih potrebnih varijabli za potrebe izvješćivanja iz Nacionalne baze onkoloških podataka
3)   Izraditi plan uspostave  i detaljnu specifikaciju svih potrebnih komponenti (strojne, komunikacijske i programske) informatičke platforme Nacionalne onkološke mreže za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka po uzoru na najbolje međunarodne primjere
https://www.facs.org/-/media/files/quality-programs/cancer/coc/optimal_resources_for_cancer_care_2020_standards.ashx
https://www.danishhealthdata.com/find-health-data?category={93B36393-9D5B-4C33-AB3F-95DEC8D79705}
https://www.onconet.cz/index-en.php
http://www.ncin.org.uk/home
https://skr.se/kvalitetsregister/drivaregister/utbildningomnationellakvalitetsregister.44660.htm

4)   Izraditi detaljnu tehničku specifikaciju povezivanja  Nacionalne baze onkoloških podataka kao i prihvat ONKO+ poruka na ciljanim sustavima (Registar za rak, NPP sustavi, Nacionalna baza onkoloških podataka/klinički registri, Sustav za naručivanja pacijenata na sveobuhvatno gensko profiliranje (SGP), isporuke rezultata SGP-a nadležnom onkologu i naplate usluge provođenja SGP-a u RH i dr.)
5)   Izraditi detaljnu specifikaciju za integriranje ONKO+ poruka u ishodišnim sustavima (svi bolnički informacijski sustavi) i na centralnom zdravstvenom informatičkom sustavu Republike Hrvatske (CEZIH)
6)   Izraditi detaljnu specifikaciju  modela seta podataka o proceduri liječenja pojedine maligne bolesti i izraditi plan dinamike širenja modela na sve ustanove koje na bilo koji način zbrinjavaju onkološke pacijente
7)   Izraditi detaljni plan uvođenja edukacije o Nacionalnoj onkološkoj mreži, Nacionalnoj bazi onkoloških podataka i Registru za rak za specijalizacije iz internističke onkologije i onkologije i radioterapije, kao i plan  jednotjednih edukacija za specijalizacije iz patologije
8)   Izraditi plan edukacije povezane s tehničkim i znanstvenim protokolima potrebnima za uspješnu implementaciju navedenih mjera
9)   Izraditi plan implementacije Međunarodne klasifikacije bolesti, cjelokupne medicinske dokumentacije i sve patohistološke, citološke i imunohistokemijske nalaze koji se tiču malignih bolesti u informatičku platformu Nacionalne onkološke mreža za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka
10)       Izraditi plan detaljnog sustava za analizu podataka iz svih izvora Nacionalne onkološke mreže kako bi se stručne i političke odluke temeljile na najboljim mogućim podatcima, prikazanima na najbolji mogući način
11)       Izraditi detaljnu tehničku specifikaciju kako u informatičku platformu Nacionalne onkološke mreže za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka uključiti postojeći informatički sustav za personaliziranu medicinu
12)       Detaljno definirati svu potrebnu strojnu, komunikacijsku i programsku opremu potrebnu za realizaciju kompletnog sustava informatičke platforme Nacionalne onkološke mreže za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka
13)  Detaljno definirati plan edukacije korisnika Nacionalne onkološke mreže
14) Software za radiološku onkologiju na svim lokacijama onkoloških odjela u bolnicama RH

3.  DIONICI:

U Nacionalnu informatičku onkološku mrežu moraju se uključiti zdravstvene ustanove/ordinacije javnog, ali i privatnog zdravstva i to:

• Bolnice - sve osim specijalnih bolnica koje se ne bave onkologijom
• Ordinacije koje pružaju usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite
• Ustanove koje pružaju zdravstvene usluge palijativne skrbi
• Ustanove koje pružaju zdravstvene usluge patronaže i njege u kući
• Ordinacije na  razini primarne zdravstvene zaštite (liječnici obiteljske (opće) medicine,  liječnici školske i adolescentne medicine, ginekolozi, pedijatri)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo
• Zavodi za javno zdravstvo

 
4.  OPIS TROŠKOVA:

 a) Izgradnja programske osnovice nacionalne onkološke mreže, integracija sa CEZIH podsustavima te integracija sa sustavima svih zdravstvenih ustanova koji
b) Software za radiološku onkologiju na svim lokacijama onkoloških odjela u bolnicama RH
Procijenjena vrijednost izračunata je na temelju istraživanja tržišta, informativnih ponuda i, dostupnih podataka o sklopljenim ugovorima za slične usluge.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a.-b: 80.000.000 HRK/ 10.617.824,63 EURA
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Onkološki pacijenti
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1./2021.-12/2025
 

SAŽETAK PROJEKTA
 
1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

Lijekovi koji se primjenjuju parenteralnim putem dolaze na tržište u jednoj dozi te se za individualne potrebe pacijenta volumetrijskom ili gravimetrijskom metodom izrađuje pripravak na odjelu prije aplikacije (tzv.”ex tempore” izrada pripravka). Riječ je o lijekovima više ili izrazito visoke cijene koji se koriste u liječenju onkoloških, hematoloških i pacijenata s autoimunim bolestima. U ovu kategoriju lijekova ulaze i rezervni antibiotici kao posebna skupina lijekova na čiju potrošnju zdravstveni sustav mora posebno paziti i koji imaju značajno višu cijenu u odnosu na antibiotike prve linije. Razmatrajući nedostatke odjelne priprave, a s ciljem postizanja maksimalne uštede i najvišeg mogućeg stupnja sigurnosti za pacijenta u smislu prevencije medikacijskih pogrešaka i infekcija prouzročenih mikrobiološkim onečišćenjima do kojih može doći prilikom izrade takvih pripravaka na odjelu, razvijen je sustav centralne priprave parenteralnih lijekova.
Pripravu parenteralnih pripravaka u bolnicama trenutno provode medicinske sestre na odjelima. Nakon uzimanja propisane doze lijeka iz originalnog pakiranja, ostatak lijeka se baca u otpad. Središnja priprava parenteralnih lijekova provodi se u aseptičnim prostorima - izolatorima, uz gravimetrijsku provjeru doze.

Skupine lijekova koji su najveći generator potrošnje lijekova u pružanju zdravstvene zaštite na sekundarnoj i tercijarnoj razini su lijekovi ATK klasifikacije L01, L02, L03, L04, B02 i B03. Iako Hrvatska nema javno objavljene podatke o potrošnji lijekova po obliku lijeka, pretpostavka je da se minimalno 40% lijekova navedene ATK klasifikacije primjenjuje parenteralnim putem.
Centralnom pripravom parenteralnih pripravaka prvenstveno se mijenja primjena tih lijekova na način da se više ne naručuju originalna pakiranja za svakog pacijenta. Novi način priprave lijeka omogućuje da se originalno pakiranje lijeka naruči i primjeni na više pacijenata ovisno o propisanoj dozi. Uvođenje centralne priprave lijeka provedeno je u više hrvatskih bolnica. Ovisno o godini i farmakoepidemiološkim parametrima uštede su se kretale u rasponu između 5 i 12% na godišnjoj razini.

Osim ušteda u smislu smanjenja nabavne cijene lijekova, ekološki i sigurnosni aspekt nije zanemariv. Troškovi zbrinjavanja citostatskih terapija su iznimno veliki. Uvođenjem ovog modela priprave lijeka, pri čemu je iskoristivost pakiranja lijeka gotovo potpuna, troškovi zbrinjavanja svode se na minimum.
Nadalje, sustav centralne priprave omogućuje najvišu razinu sigurne primjene parenteralnih lijekova čime se preveniraju medikacijske pogreške, dodatni dani bolničkog liječenja te se rasterećuje rad liječnika i medicinskih sestara na odjelima. Stoga procjena uštede koja se odnosi samo na nabavnu cijenu lijeka čini samo dio benefita i ušteda koje sustav dobiva uvođenjem centralne priprave parenteralnih oblika lijekova.
 
Cilj

Opći cilj: Unaprjeđenje kvalitete liječenja i sigurnosti za pacijenta kroz centralnu pripravu parenteralnih pripravaka na jednom mjestu unutar zdravstvene ustanove - u bolničkoj ljekarni, umjesto dosadašnje prakse na više bolničkih odjela gdje se takvi lijekovi primjenjuju.

Specifični ciljevi: Priprema parenteralne terapije na jednoj lokaciji u bolnici olakšat će  naručivanje i izdavanje terapije te omogućiti materijalno praćenje i kontrolu zaliha takvih lijekova pri čemu se originalno pakiranje lijeka u potpunosti iskorištava pripremom propisanih doza za više pacijenata. Također, uvođenje jedinstvenog programskog rješenja omogućit će povezanost bolničkih odjela s bolničkom ljekarnom te kontrolirati točnost izrade i dokumentirati provedene korake od izrade do primjene pripravka na pacijentu.
 
2. AKTIVNOSTI

1) Prikupljanje podataka: Obzirom na različite prostorne i kadrovske kapacitete bolnica u Hrvatskoj, potrebno je pripremiti točne podatke o veličini pojedine bolnice, odjelima u bolnici te ukupnom broju kreveta kako bi se mogle napraviti projekcije o broju pripravaka i procijeniti potreba za opremom za izradu parenteralnih pripravaka.
2) Građevinski radovi i radovi za uređenje prostora za centralnu pripravu parenteralnih pripravaka: Ovisno o potrebama pojedine bolnice, definira se posebno kvadratura prostora za centralnu pripravu parenteralnih pripravaka. Procjenjuje se da će za većinu bolnica trebati 100 m2 prostora za centralnu pripravu.
3) Procjena broja potrebnih izolatora prema kategorizaciji bolnica: Za većinu bolnica bit će potrebno postaviti dva izolatora, jedan za antineoplastične lijekove i jedan za antibiotike, virustatike i druge lijekove. Za bolnice nulte kategorije će biti potrebno postaviti 3 izolatora.
4) Nabava tehnoloških rješenja i odabir potrebne opreme: Ovisno o kapacitetima pojedine bolnice, potrebno je nabaviti izolatore za izradu parenteralnih pripravaka.
5) Nabava programskog rješenja za centralnu pripravu parenteralnih pripravaka: Za funkcioniranje centralne priprave parenteralnih pripravaka potrebno je nabaviti programsko rješenje koje će povezati laboratorije s klinikama na kojima se primjenjuju lijekovi, kontrolirati točnost izrade i dokumentirati provedene korake od izrade do primjene pripravka na pacijentu te koje omogućuje brzu kontrolu i korekciju doze u slučaju promjene laboratorijskog nalaza i općeg stanja pacijenta.
6) Integracija novog rješenja u bolnički informacijski sustav (BIS).
 
3.  DIONICI:

U projekt „Centralna priprava svih parenteralnih pripravaka u 8  hrvatskih bolnica“ uključuju se bolnice odabrane za sudjelovanje u projektu temeljem definiranih kriterija.
 
4.  OPIS TROŠKOVA:

a) Prikupljanje podataka radi odabira bolničkih zdravstvenih ustanova
b) Građevinski radovi uređenja prostora u odabranim zdravstvenim ustanovama
c) Nabava tehnoloških rješenja i odabir potrebne opreme
d) Nabava programskog rješenja za centralnu pripravu parenteralnih pripravaka
e) Integracija novog programskog rješenja u bolnički informacijski sustav (BIS).
Procijenjena vrijednost izračunata je na temelju istraživanja tržišta, informativnih ponuda i dostupnih podataka o sklopljenim ugovorima za slične usluge.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a.-e: 62.304.000,00 HRK/ 8.269.162 EURA
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, pacijenti, HZZO
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1./2021.-6./2025.
 

SAŽETAK PROJEKTA
 
SADAŠNJE STANJE/IZAZOV

Preko 85% lijekova koji se koriste u bolničkom sustavu mogu se, umjesto tradicionalnim sustavom posredne distribucije lijekova, izdavati na odjele putem sustava jedinične terapije. Sustav raspodjele jedinične terapije, pri čemu farmaceuti prije raspodjele kontroliraju doze, interval doziranja i klinički značajne interakcije lijekova, potvrđeno dovodi do značajnog pada potrošnje lijekova, izraženo u dnevnim definiranim dozama (DDD)/100 bolno-opskrbnih dana (b.o.d.). Studije su pokazale da kod tradicionalnog načina distribucije lijekova iz bolničkih ljekarni na odjele, gubitak lijekova se, uslijed rascjepa i sitnog otuđivanja, kreće između 25-50 %, dok se nakon uvođenja novog sustava distribucije lijekova taj gubitak svodi na 8 do 12% (GAO Study).

Bolnice u Hrvatskoj naručuju čvrste oblike lijekova (kapsule, tablete, oriblete) u originalnim pakiranjima koja se nalaze na Listi lijekova HZZO-a  i koji su registrirani i stavljeni u promet na hrvatsko tržište. Trenutno je, prema djelatnoj tvari i dozi djelatne tvari, na Listu lijekova HZZO-a uvršteno preko 4000 različitih lijekova. Bolnice naručuju najmanje polovicu od navedenog broja lijekova.

Bolnički odjeli za potrebe jednog pacijenta naručuju cijelo originalno pakiranje lijeka. Primjerice, u čestim situacijama kad su pacijentu za terapiju dostatne samo npr. 1-2 tablete (od ukupno npr. 60 tableta koliko najčešće sadrži originalno pakiranje lijeka) bolnički odjel naručuje cijelo originalno pakiranje. Na taj način naručene lijekove medicinske sestre nakon prispijeća na odjel vade iz blistera i prema terapijskom planu zapisanom na temperaturnim listama izdaju pacijentima.
Otvoreno originalno pakiranje lijeka se zatim zadržava na odijelu, u uvjetima neprimjerenim za čuvanje lijekova, do dolaska drugog pacijenta koji koristi istu dozu istog lijeka. Nažalost, takvim postupanjem velikom broju lijekova, koji se nakon otvaranja originalnog pakiranja čuvaju na odjelu, istekne rok valjanosti. Nakon razduživanja ne postoji daljnji sustav ciljanog praćenja stvarne potrošnje lijeka na odjelu. Iako na temperaturnim listama kao informacija postoje podaci o propisanom lijeku  za točno određenog pacijenta, podaci o dozi, intervalu doziranja, ukupnom trajanju terapije i ukupnoj potrošnji lijeka za određenog pacijenta ne upisuju se kao trajni podatak u informacijski sustav koji bi analitički pratio potrošnju lijeka, ishode liječenja i druge važne farmakoekonomske i terapijske parametre. Posljedično, procjene ukazuju da se u većini bolnica u Hrvatskoj 75% lijekova koji se vode na zalihama bolnice ustvari nalaze na bolničkim odjelima, a samo 25% se nalazi u bolničkoj ljekarni.

Prema izvješću HALMED-a pokazatelji samo u zadnje tri godine upućuju na ozbiljan trend rasta, naročito u 2019. (vidi Potrošnju lijekova u bolničkom segmentu pod C5.1. R4-I1.).

Čvrsti oblici lijekova imaju udio od 60% u ukupnoj potrošnji lijekova na sekundarnoj i tercijarnoj razini pružanja zdravstvene zaštite te predstavljaju veliki financijski teret i izazov. Način na koji se trenutno naručuju i otpremaju lijekovi na odjele u bolničkim zdravstvenim ustanovama ne omogućava provjeru opravdanosti naručivanja, kontrolu potrošnje, upravljanje zalihama, a što posljedično stvara značajne količine neiskorištenih lijekova. Dodatni problem je što praćenje zaliha lijeka prestaje otpremom na bolnički odjel, a primjena lijeka na odjelu može trajati i do godinu dana nakon toga. Veliki broj registriranih lijekova uzrokuje i stvaranje značajnih zaliha lijekova na odjelu iako u tom trenutku na odjelu nema pacijenta koji taj lijek koristi. Iz navedenih razloga vrlo često tim lijekovima istekne rok valjanosti što je za bolnicu dodatni trošak u vidu zbrinjavanja neiskorištenih lijekova isteklog roka valjanosti.

Dodatni problem, koji je u smislu kvalitete pružanja zdravstvene zaštite puno važniji, je taj što su medikacijske pogreške (pogrešna doza lijeka, pogrešan načina uzimanja, zanemarivanje interakcija i kontraindikacija) uzrok dodatnim danima bolničkog liječenja, sporijem postizanju ishoda liječenja te sekundarnim komplikacijama koje mogu izazvati dodatno opterećenje za zdravstveni sustav i povećati troškove liječenja.

Opći cilj: Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije značajno utječe na poboljšanje kvalitete i svrsishodnosti zdravstvenog sustava te na sve važnije farmakoekonomske parametre koji omogućavaju održavanje i daljnje unaprjeđenje postignute kvalitete.

Specifični ciljevi: Pored značajne financijske uštede i mogućnosti preraspodjele ušteđenih sredstava, povećanjem sigurnosti pacijenta, prevencijom medikacijskih pogrešaka te povećanjem adherencije pacijenata postiže se poboljšanje ukupnih ishoda liječenja. Važan učinak je i smanjenje vremenskog opterećenja rada medicinskih sestara na odjelu te ciljano usmjeravanje na skrb o pacijentima.

AKTIVNOSTI

1. Prikupljanje podataka
2. Izvođenje potrebnih građevinskih radova za prilagodbu prostora pojedine bolnice
3. Nabava tehnoloških rješenja za odabir potrebne opreme/ uređaja s odgovarajućim kapacitetom pakiranja jedinične terapije za dnevne potrebe bolnice
4. Integracija novog rješenja u bolnički informacijski sustav (BIS)

 
DIONICI

U projekt „Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica“ uključuju se bolnice odabrane za sudjelovanje u projektu temeljem definiranih kriterija.

 OPIS TROŠKOVA: Korištena metodologija: Istraživanje uvođenja sličnih sustava u bolnicama drugih europskih zemalja

a) Prikupljanje podataka
b) Ovisno o potrebama pojedine bolnice, definira se posebno kvadratura prostora za raspodjelu jedinične terapije za male, srednje i velike bolnice. Građevinski radovi za sustav jedinične terapije predstavljaju jednostavne strojarske, elektotehničke i građevinske radove koji će prilagoditi prostor za postavljanje opreme za izradu jedinične terapije
 c) Nabava uređaje odgovarajućeg  kapaciteta pakiranja jedinične terapije za dnevne potrebe bolnice u obliku  automatiziranog skladišta, uređaja za deblistiranje (vađenje tableta i kapsula iz kutije) i uređaja za pakiranje tableta i kapsula u monodozne vrećice
d) Integracija u BIS
Za povezivanje sustava za raspodjelu jedinične terapije sa informacijskim sustavom bolnica potrebno je povezati sa informacijskim sustavom bolnice. Hrvatske bolnice nemaju jedinstveni informacijki sustav te je stoga u projektu predviđeno plaćanje četiri integracije koje bi trebale obuhvatiti sve postojeće informacijske sustave u bolnicama.

UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a.-b: 17.253.965 eura.
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, pacijenti, HZZO
RAZDOBLJE PROVEDBE: 10./2021.-12/2025.
 
 
Sažetak projekta Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica

SAŽETAK PROJEKTA
 
SADAŠNJE STANJE/IZAZOV
Za praćenje puta lijeka u bolnici (praćenje sljedivosti lijeka) potrebno je izgraditi programsko rješenje koje će omogućiti da se informacije o pacijentu koje se generiraju propisivanjem lijeka, pripremom jedinične terapije ili parenteralnog pripravka za pacijenta u bolničkoj ljekarni povežu s njegovim jedinstvenim identifikacijskim brojem osigurane osobe (MBO).

Povezivanje sljedivosti lijeka s pacijentom i praćenje sljedivosti lijekova potrebno je osigurati zbog preciznog i sveobuhvatnog: praćenja usklađenosti propisivanja lijekova sa smjernicama HZZO-a; praćenja usklađenosti propisivanja lijekova s odlukama Povjerenstva za lijekove; praćenja usklađenosti propisivanja lijekova s posebnim protokolima koji definiraju liječenje; kreiranja sustava za praćenje ishoda liječenja; praćenja financiranja lijekova i drugih usluga u zdravstvu prema dodanoj vrijednosti koju unose u sustav (tzv. ”Value based evaluation“).

Trenutno, nakon što se lijek izda iz bolničke ljekarne na pojedini bolnički odjel, lijek se s financijskog aspekta smatra utrošenim, ali se pri tome materijalno ne prati daljnji put lijeka. Sukladno zakonskim odredbama odjeli su dužni bilježiti primjenu lijeka po pacijentu, no ti podaci nisu uvijek točni u odnosu na zaštićeni naziv lijeka koji je upotrijebljen i njegovu cijenu.

Netočnost podataka je razvidna iz godišnjih izvještaja HZZO-a u kojima u prosječnom financijskom iznosu za materijale i lijekove po pacijentu po DTS-u postoje vrlo velike razlike između različitih bolnica. Također, pošto podaci o propisanom i primijenjenom lijeku nisu ažurni i ne podliježu kontroli, moguće je da dolazi do medikacijskih pogrešaka kao što su npr. primjena pogrešnog lijeka, predugo trajanje terapije, neoptimalna tranzicija s parenteralnog na oralni oblik lijeka, a što dovodi do sporijeg oporavka, lošijih ishoda liječenja i povećanje ukupnih troškova koje opterećuju zdravstveni sustav. Trenutni put lijeka kroz bolnički sustav završava izdavanjem lijeka na otpremnicu prema bolničkom odjelu.

Postojeći sustav ne omogućuje sustav kontrole potrošnje niti praćenja propisane terapije u bolnicama kao niti praćenje vrijednosti propisanih lijekova prema pacijentu.

Digitalizacija puta lijeka omogućiti će cijeli niz mehanizama za upravljanje potrošnjom lijekova te praćenje liječenja bolničkih pacijenata koji uključuje:
 

• praćenje usklađenosti propisivanja lijekova sa smjernicama HZZO-a
• praćenje usklađenosti propisivanja lijekova s odlukama bolničkog Povjerenstva za lijekove
• praćenje usklađenosti propisivanja lijekova s posebnim protokolima koji definiraju liječenje
• praćenja financiranja lijekova i drugih usluga u zdravstvu prema dodanoj vrijednosti koju unose u sustav (tzv. ”Value based evaluation).

  
Propisivanje lijekova izvan Liste lijekova HZZO-a prema odobrenju bolničkog Povjerenstva za lijekove je sve veći izazov za financijsku održivost sustava. Slična situacija je i s lijekovima iz interventnog uvoza čiju cijenu ne određuje standardni sustav za definiranje i kontrolu cijena definiran pravilnicima Ministarstva zdravstva. Uvođenjem ovog modela praćenja postigli bi potpunu digitalnu kontrolu nad potrošnjom lijekova u bolničkom sustavu.

Velika vrijednost ovog procesa je i stvaranje baze podataka za farmakoepidemiološke analize koje jedino mogu ciljano pomoći u planiranju potrošnje, kvalitetnije pripreme postupka za zajedničke nabave lijekova, preveniranje nestašica i potrošnju lijekova izvan zajedničke nabave te stvaranje osnove za promjenu načina stavljanja lijeka na listu. 
 
Opći cilj: Praćenje puta lijeka u bolnici (praćenje sljedivosti lijeka) pridonosi povećanju kvalitete zdravstvenog sustava putem praćenja lijeka i optimizacije terapije i racionalizaciji potrošnje lijekova.
 
Specifični cilj: Digitalizacija puta lijeka predstavlja model koji bi omogućio hrvatskom zdravstvenom sustavu potpuno i transparentno praćenje potrošnje lijekova kao najčešću medicinsku intervenciju svih modernih zdravstvenih sustava u svijetu. Također, omogućuje stvaranje farmakoepidemioloških podataka koji otvaraju vrata prema sustavnijem planiranju, praćenju i vrednovanju svih procesa u zdravstvu.
Ovo rješenje omogućuje značajne promjene u administrativnom i financijskom opterećenju sustava na način da: ukida svu papirnatu dokumentaciju koja prati lijek; smanjuje administrativne troškove; doprinosi smanjenju potrošnje lijekova na odjelima; smanjuje troškove zbrinjavanja lijekova isteklog roka valjanosti; omogućava kvalitetniju zdravstvenu skrb za pacijenta; pridonosi smanjenu medikacijskih pogrešaka; pridonosi smanjenju incidencija kontraindikacija i interakcija; pridonosi optimizaciji terapije i manjoj potrošnji lijekova; omogućuje upravljanje troškovima liječenja u zdravstvenom sustavu.
 
AKTIVNOSTI

1)   Prikupljanje podataka
2) Priprema projektne dokumentacije uključuje popisane procese u liječenju, sve medicinske intervencije koje se provode u bolnicama, a povezane su s propisivanjem, izradom i izdavanjem lijekova, procjenom broja potencijalnih korisnika kako bi programsko rješenje bilo funkcionalno i kreiranje  forme izvještavanja prema HZZO-u i HALMEDU-u o potrošnji svih lijekova te izdvojeno o potrošnji posebnih kategorija lijekova kao što su rezervni antibiotici, lijekovi s Liste posebno skupih lijekova ili bilo koja druga farmakoepidemiološka informacija koju će zdravstveni sustav zahtijevati.
3)   Provedba nabave i odabir proizvođača programskog rješenja
4)   Nabava komunikacijske opreme za medicinsko osoblje na odjelima
5)   Implementacija novog rješenja u zdravstveni sustav

DIONICI
 

• Zdravstvene ustanove
• Pacijenti
• HZZO

UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK: 2.508.461 eura
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, pacijenti, HZZO
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1./2021.-6./2026.

Sažetak projekta Digitalizacija puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite
 

SAŽETAK PROJEKTA
 
1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

U Europi i u svijetu sve više dolazi do izražaja problem nestašice određenih lijekova što se bitno može reflektirati na ishode liječenja koji su bitni za bolesnike. Preciznije, glavni problem predstavlja nedostatak određenih onkoloških lijekova kojima je istekao patent te dolazi do situacija gdje radi ekonomski nepovoljnog izračuna postoji problem u opskrbi navedenim lijekovima.

Takva događanja u sustavu distribucije lijekova ozbiljno mogu kompromitirati terapiju bolesnika s malignim bolestima. Također nedostatak određenog lijeka uzrokuje porast cijene istog lijeka kod drugog proizvođača sukladno temeljnim ekonomskim načelima u svezi ponude i potražnje.

U skladu s time jedna od glavnih ciljeva nove farmaceutske strategije EU napravljene od strane EK je spriječiti nestašicu lijekova. Trenutno se provodi serijalizacija lijekova, međutim podaci o prometu lijekovima nisu javni te je teško predvidjeti buduću nestašicu točno određenog lijeka u državi s obzirom na to da informacijski sustav koji podržava proces serijalizacije nije predviđen za praćenje nestašica lijekova. Postojeći model praćenja nestašica definiran je obavezom proizvođača da prijavljuju nestašice lijekova Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Broj prijavljenih nestašica daleko je manji od realnih. U prilog tome idu i podaci objavljeni na mrežnim stranicama HALMED-a koji pokazuju da je trenutno u nestašici 60-ak lijekova. Proizvođači ne prijavljuju nestašice koje su kraćeg vremenskog trajanja čime u velikoj mjeri otežavaju nabavu lijekova u bolničkom sustavu i sustavu javnih ljekarni.

HZZO je uveo novu bazu praćenja nestašica koju redovito objavljuje na mrežnim stranicama, a koja pokazuje da je gotovo u svakom trenutku na tržištu prisutna nestašica od 350 do 400 lijekova.
Nestašice lijekova uzrokuju značajne troškove zdravstvenom sustavu s obzirom na to da se zamjenski lijekovi naručuju po punoj cijeni. Iako postoji sustav kojim se omogućuje uvoz lijeka u slučaju nestašice, on je spor, ekonomski nepovoljan i rijetko kad može odgovoriti na akutne potrebe sustava.

Nestašice lijekova uzrokuju značajne troškove za zdravstveni sustav na više načina:

1. uzrokuju propisivanje skupljih terapija koje su uglavnom dostupne na tržištu
2. uzrokuju propisivanje lijekova iz interventnog uvoza nad čijom cijenom sustav za formiranje i kontrolu cijena nema utjecaj
3. uzrokuju dodatne troškove za specijalističke preglede, preglede liječnika obiteljske medicine, dane bolovanja kako bi pacijenti u slučaju nestašice mogli doći do nove preporuke za liječenje
4. uzrokuju potrošnju vremenskih i stručnih resursa zdravstvenog sustava kako bi se pacijentima omogućila adekvatna zamjenska terapija.

Sustav praćenja i preveniranja nestašica dao bi vrijedne farmakoepidemiološke podatke na temelju kojih bi se mogla kreirati politika definiranja cijena lijekova, stavljanje lijekova na listu u skladu s epidemiološkim parametrima, preveniranje financijskih izboja u potrošnji koji bi mogli ugroziti održivost i elastičnost zdravstvenog sustava. Preveniranjem nestašice jednako učinkovitih, a jeftinih lijekova osiguravamo održivost sustava te dostupnost zdravstvene zaštite. Primjer su jeftiniji i jednako učinkoviti lijekovi za liječenje onkoloških bolesnika koji su redovito u statusu nestašice kao posljedica interesa farmaceutske industrije za propisivanjem i potrošnjom skupljih novijih terapija.

Iako ovaj sustav nema jasan financijski pokazatelj koji upućuje na stvaranje ušteda u narednom periodu, on predstavlja važan korak u osnaživanju države i MIZ-a u osiguranju dostupnosti potrebnih lijekova i u konačnici održivosti sustava. Razlog za nepostojanje financijskih pokazatelja je nepostojanje javno dostupnih podataka za provođenje jasnih analiza utjecaja nestašica na održivost zdravstvenog sustava. Projektu u prilog ide i činjenica da je u svim nacionalnim strategijama za razvoj i održivost zdravstvenih sustava zemalja članica važan element preveniranje nestašica lijekova te su neke zemlje članice (Nizozemska, Francuska, Španjolska) izradile platformu koja im omogućuje upravljanje ovim problemom.

Opći cilj: Uvođenjem preciznog sustava za praćenje i analizu prometa određenih lijekova Hrvatska bi dobila model za predviđanje i preveniranje nestašica lijekova. Ciljano upravljanje tim podacima omogućilo bi zdravstvenom sustavu pravovremenu reakciju putem interventnog uvoza ili putem efikasne intervencije u Listu lijekova HZZO-a uvrštavanjem lijeka dodatnog proizvođača. Na taj način moguće je osigurati dostupnost lijeka po najpovoljnijoj cijeni, a što je iznimno važno za terapiju onkoloških bolesti koje su povoljnije cijene i jednake učinkovitosti s obzirom na to da su kako je već navedeno nestašice onkoloških lijekova sve veći problem za pacijente, a posljedično za zdravstveni sustav i njegovu održivost.

Specifični cilj: Ovim projektom trenutni promet lijekovima u Hrvatskoj učinit će se transparentnim, a uz zaštitu podataka pojedinca (pacijenta). U svrhu toga bi se za izradu traženog programa koristila tzv. ”blockchain” tehnologija koja omogućava jasnu transparentnost za podatke koji trebaju biti javni, ali uz istovremenu zaštitu podataka za koje mislimo da trebaju biti anonimni ili eventualno dostupni državi. Program bi se mogao implementirati na već postojeću strukturu vezanu za serijalizaciju lijekova te bi omogućio jasan uvid zdravstvenom sustavu u trenutan promet lijekovima na nivou države.

Uvođenjem opisanog načina praćenja nestašica lijekove dobivaju se transparentni podaci o količina određenog lijeka u državi (zalihe u veledrogerijama + bolničkim ljekarnama + javnim ljekarnama) te uvozu i potrošnji određenog lijeka. Također, program bi predviđao kada se može očekivati nestašica nekog lijeka. Svi podaci vezani za pojedinačnu (pacijent) ili regionalnu potrošnju lijeka (grad, selo, županija, bolnica) bili bi kriptirani i bili bi dostupni tijelu u čijoj su nadležnosti (npr. HZZO-u), ali ne i trećim stranama. Javni podaci bi uključivali samo kumulativnu količinu određenog lijeka u Hrvatskoj, koliki je kumulativni izlaz i ulaz na razini države, koja je pojavnost nestašica određenog lijeka na godišnjoj razini i sl.

Program bi omogućavao sljedeće: podaci o prometu lijeka bi bili javni na nivou države te bi omogućili širu aktivnost (svi zainteresirani subjekti) na području uvoza nekog lijeka za koji je jasno da mu prijeti nestašica; manja mogućnost svih potencijalnih manipulacija s krivotvorenim lijekovima; mogućnost bolje analitike, predviđanje potrošnje lijekova i slično; bolja kontrola na donacijama lijekova; jasnije predviđanje nestašica određenog lijeka; ostvarivane određene uštede s obzirom na to da se inače prilikom nestašice lijeka taj lijek nabavlja po skupljim cijenama; bolja kontrola nad uvozom i izvozom lijekova.
 
2. AKTIVNOSTI

1)   Prikupljanje podataka i stvaranje baze lijekova o prometu lijekova u Hrvatskoj: U prvoj fazi projekta potrebno je pripremiti popis lijekova koji se žele pratiti ovim sustavom. Kako je kapacitet ovakvog rješenja neograničen, potrebno je pratiti sve lijekove koji se nalaze u prometu, lijekove sa Liste lijekova, te sve lijekove unesene na tržište putem interventnog uvoza.
2)   Priprema modela prikupljanja podataka iz postojećih programskih rješenja: Druga faza projekta obuhvaća pripremu načina prikupljanja podataka i dokumentacije koja će u svom sadržaju imati propisan sustav za prikupljanje podataka o prometu lijekova iz programskih rješenja koja se koriste u zdravstvenim ustanovama primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštitu. Potrebno je definirati i informacije koje će se koristiti i prikupljati u sustavu te koji će se podaci (osobni podaci o pacijentima) kriptirati. U drugoj fazi projekta potrebno je kreirati i formu izvještavanja o potrošnji svih lijekova te izdvojeno izvještavanja o potrošnji posebnih kategorija lijekova kao što su rezervni antibiotici, lijekovi s Liste posebno skupih lijekova ili bilo koja druga farmakoepidemiološka informacija koju će zdravstveni sustav zahtijevati. Potrebno je stvoriti analitički model koji će sustav upozoravati na potencijalne nestašice i omogućiti pravovremeno reagiranje.
3)   Provedba nabave i odabir isporučitelja programskog rješenja: U fazi 3. potrebno je organizirati i provesti nabavu za izradu programskog rješenja za praćenje nestašica lijekova u Hrvatskoj temeljen na “blockchain“ tehnologiji. Potrebno je kreirati i propisati u i model samoodrživosti sustava kako ne bi dodatno financijski opteretili državni proračun. Potrebno je organizirati tim IT stručnjaka koji će provesti provjeru prijava i utvrditi stručne i financijske kapacitete ponuditelja za provođenje projekta.
4)   Implementacija novog rješenja u zdravstveni sustav: U fazi 4 potrebno je integrirati novo programsko rješenje na postojeća IT rješenja u sustavu zdravstva. Za prikupljanje podataka može se koristiti već postojeća infrastruktura koja se koristi za serijalizaciju lijekova. Važan dio implementacije je i edukacija ljudi o provođenju projekta.
5)   Edukacija zaposlenika MIZ-a i HZZO-a: Osim tehničke implementacije važna je sustavna implementacija podataka dobivenih ovom tehnologijom u planiranje i praćenje potrošnje lijekova na području Hrvatske. Zato je jako važno educirati ljude kako bi mogli nova znanja primjenjivati u svom radu. Osim znanja iz obrade podataka važna je i organizacija edukacija iz područja farmakoekonomike i farmakoepidemiologije kako bi prikupljeni podaci imali punu primjenu u zdravstvenom sustavu.
 
3.  DIONICI:

U sustav praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj moraju se uključiti:

• Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
• Hrvatska ljekarnička komora (HLJK)
• veleprodaje
• ljekarne
• bolničke ustanove
• županijski zavodi za javno zdravstvo

 
4.  OPIS TROŠKOVA:

Implementacija programskog rješenja za sustav praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj.
Procijenjena vrijednost dobivena je istraživanjem uvođenja sličnih programskih rješenja u informacijske sustave u zdravstvu, te na temelju informativnih ponuda.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a.-b: 10.750.000 HRK / 1.426.770 EUR
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, pacijenti, HZZO
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1./2021.-6/2025.

SAŽETAK PROJEKTA
 
1. SADAŠNJE STANJE/IZAZOV:

Mogućnost što točnijeg praćenja procjene uloženih sredstava i ishoda liječenja pacijenata je s farmakoekonomskog aspekta izuzetno važna za svrsishodnost i održivost zdravstvenog sustava. Pri tome je posebno naglašena važnost praćenja liječenja kroničnih pacijenata s polifarmakoterapijom. Ovi pacijenti su starenjem populacije sve brojniji, potrošnja lijekova za liječenje kroničnih bolesti je sve veća, a uslijed dokazano loše adherencije ishodi liječenja ne opravdavaju uložena sredstva u mjeri u kojoj bi trebali.

S aspekta liječenja kroničnih pacijenata, ljekarne predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlaznu točku lijeka kao najčešće medicinske intervencije. Veliki broj kroničnih pacijenata nakon uspostavljanja stabilne terapije podiže svoju terapiju na temelju ponovljivih recepata pri čemu je ljekarnik često jedini zdravstveni radnik s kojim svaki mjesec redovito dolaze u kontakt. Stoga, javne ljekarne unutar zdravstvenog sustava, osim što predstavljaju izlaznu točku lijeka kao najčešće medicinske intervencije, s aspekta liječenja kroničnih pacijenata predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav.

Ovaj potencijal je u nekim zemljama davno prepoznat te su na razini javne ljekarne u sklopu izdavanja lijekova pacijentima implementirani modeli praćenja ishoda liječenja i svih drugih važnih medicinskih i farmakoekonomskih parametara. Tako se npr. u SAD-u pacijentima lijekovi ne mogu izdati prije nego se ispuni poseban protokol praćenja farmakoterapije koji uključuje: pacijentov pristup terapiji, izvještaj pacijenta o primjeni terapije (mogući problemi uzimanja terapije), nuspojave, adherencija, postizanje ciljnih vrijednosti liječenja, procjena kvalitete života, konzultacije ljekarnika i liječnika prilikom rješavanja problema.

Iako je fokus za preveniranje dodatnih troškova u zdravstvu gotovo uvijek usmjeren na smanjenje cijena i potrošnje lijekova, značajniji pomaci u kontroli potrošnje za zdravstveni sustav mogu se ostvariti u preveniranju sekundarnih komplikacija kroničnih bolesti. Potrošnja lijekova na recept se u velikoj mjeri svodi na potrošnju za lijekove za liječenje kroničnih bolesti. Prema izvješću HALMED-a za 2019. potrošnja lijekova na recept u vanbolničkom sustavu iznosila je 4.305.845.054 kn s porastom u odnosu na prethodnu godinu od 16%. Starenjem stanovništva i dostupnošću novijih i skupljih lijekova taj izazov će biti još veći. U Hrvatskoj nemamo sveobuhvatni sustav za praćenje kroničnih bolesnika. Zdravstveni sustav osigurava gotovo svu inovativnu terapiju, specijalističke preglede i kontrole liječnika obiteljske medicine. Unatoč tome troškovi za liječenje sekundarnih komplikacija su izrazito visoki te višestruko premašuju potrošnju za lijekove. Primjerice, u 2019. potrošnja za lijekove za liječenje šećerne bolesti je iznosila otprilike 490.000.000 kn, dok je istovremeno potrošnja za liječenje komplikacija šećerne bolesti iznosila gotovo 5.000.000.000 kn.

Dodatni izazov je i niska adherencija ili suradljivost pacijenta na propisanu terapiju. Prema istraživanjima koja su provođena u Hrvatskoj te studijama koje su rađene u drugim zemljama članicama EU, adherencija na propisanu terapiju je 50-60% ovisno o specifičnostima bolesti i bolesnika. Tako niska razina suradljivosti pacijenata govori da se skoro polovica lijekova koja je propisana na recept (4,3 milijarde kuna) ne uzima na ispravan način ili uopće. Dodatni pokazatelj koji upućuje na neuzimanje lijekova su i sve veći troškovi za zbrinjavanje farmaceutskog otpada koji u javnim ljekarnama prelaze 6.000.000 kn te se radi o ozbiljnim količinama lijekova koje je sustav platio i još mora dodatno platiti njihovo zbrinjavanje.

Ljekarne i ljekarnici su najdostupniji dio zdravstvenog sustava, njihovo radno vrijeme i dolazak bez naručivanja predstavlja poziciju koja može omogućiti značajan utjecaj na kontrolu i praćenje kroničnih bolesti. Prosječan pacijent dođe u ljekarnu minimalno dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a na pregled specijaliste nešto iznad jedanput godišnje. Uvođenjem sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata kroz ljekarne zdravstveni sustav bi dobio vrijedne podatke o statusu bolesti, podaci bi bili dostupni cijelom timu zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravlju pacijenta te bi svatko iz svog područja ekspertize mogao pravovremeno reagirati i zbrinuti pacijenta prije pogoršanja zdravstvenog statusa pacijenta.

Sustav praćenja ima niz utjecaja na troškove u zdravstvenom sustavu:

1. povećanje adherencije za 10% doprinijelo bi preveniranju komplikacija bolesti za 10-15%, što samo za liječenje komplikacija šećerne bolesti iznosi 500.000.000 kn do 600.000.000 kn godišnje
2. smanjenje troškova za specijalističke preglede i kontrolne preglede kod liječnika obiteljske medicine
3. smanjenje troškova za bolničko liječenje komplikacija
4. stvaranje uvjeta za sustavno praćenje ishoda liječenja te plaćanja zdravstvenih intervencija po unesenoj vrijednosti u sustav
5. praćenjem pacijenta omogućilo bi se rano otkrivanje komplikacija i razvoja drugih komorbiditeta koji su veliki generator troškova u liječenju kroničnih bolesti.

Opći cilj: Uvođenje sustava praćenje ishoda liječenja vanbolničkih kroničnih pacijenata u javnim ljekarnama predstavlja model koji bi omogućio hrvatskom zdravstvenom sustavu potpuno i transparentno praćenje ishoda liječenja i opravdanosti uloženih sredstava na lijekove kao najčešću medicinsku intervenciju svih modernih zdravstvenih sustava u svijetu. Također omogućuje stvaranje baza vrijednih farmakoepidemioloških podataka koji otvaraju vrata prema sustavnijem planiranju, praćenju i vrednovanju isplativosti ulaganja u farmakoterapiju vanbolničkih pacijenata.

Specifični cilj: Trenutno praćenje ishoda liječenja vanbolničkih kroničnih pacijenata: Potencijal utjecaja javnog ljekarnika na adherenciju kroničnih pacijenata i praćenje ishoda liječenja u Hrvatskoj je trenutno potpuno neiskorišten. Nakon uspostave stabilne terapije, većina kroničnih pacijenata kontinuirano podiže svoju terapiju u ljekarni bez bilježenja bilo kakvih povratnih informacija zdravstvenom sustavu o ishodima liječenja i opravdanosti uloženih sredstava. Uslijed dokazano velikog stupnja neadherencije kroničnih pacijenata (dijabetes, astma, kardiovaskularne bolesti, vanbolnički onkološki pacijenti), sasvim sigurno veliki broj propisanih lijekova ne bude iskorišten i ispravno uziman kako bi se postigle ciljne vrijednosti liječenja. Ovome u prilog govori velika količina farmaceutskog otpada koji ljekarne na godišnjoj razini prikupe od građana i u kojem je zastupljen veliki broj lijekova koji se primjenjuju za liječenje kroničnih bolesti, a za čiji je učinak na zdravstveno stanje pacijenta ključna upravo adherencija i ispravno uzimanje. Uslijed izostanka sustavnog praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata veliki dio uloženih sredstava u njihovo liječenje sasvim sigurno nije opravdan postizanjem onih ishoda liječenja u mjeri u kojoj je zdravstveni sustav intervenirao.

Praćenje ishoda liječenja vanbolničkih kroničnih pacijenata nakon uvođenja sustava praćenja u javnim ljekarnama: Uvođenjem sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih kroničnih pacijenata u javnim ljekarnama, ljekarnik bi prilikom izdavanja lijekova bilježio u pripadajućem programskom rješenju sve važne medicinske i farmakoekonomske podatke povezane s pacijentovom terapijom (pristup terapiji, adherenciju, nuspojave, medikacijske pogreške, ispravnost primjene lijeka, postizanje ciljnih vrijednosti, postizanje odgovarajuće kvalitete života i dr.). Svi podaci o ishodima liječenja pojedinog pacijenta prenosit će se u centralni informacijski sustav i bit će dostupni za analizu propisivačima i osiguravatelju. Također, povezivanjem različitih baza može se ostvariti brže i točnije izravno prenošenje točno određenih podataka, kao npr. podataka o broju i vrsti nuspojava, stupnju adherencije i sl. Podaci se zatim mogu ciljano i precizno analizirati u pojedinim segmentima zdravstvenog sustava (izravno povezivanje sekundarne i primarne zdravstvene zaštite - uvid liječnika specijaliste u ishode i daljnju svrhu i način liječenja, zatim izravno prenošenje zapisa o nuspojavama u HALMED i dr.). Na taj način zdravstveni sustav će dobiti neprocjenjive povratne informacije o ishodima liječenja i daljnjoj opravdanosti ulaganja sredstava u sveobuhvatno liječenje pacijenta.

Pravni legitimitet i dokaz kompetencija za praćenje ishoda liječenja daje članak 6. Zakona o ljekarništvu: U obavljanju ljekarničke djelatnosti magistri farmacije, u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode ljekarničku skrb u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih učinaka i promicanja racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda te aktivno sudjeluju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja.
Ljekarnička skrb obuhvaća: racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole; unaprjeđivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva; praćenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova; izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija; skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata; poboljšanje učinka kliničkog liječenja i provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja.

Niska razina adherencije temeljni je prediktor lošijih ishoda liječenja. Uvođenje pacijenta u terapiju kroz protokol “prvo uzimanje lijeka”, praćenje dinamike uzimanja farmakoterapije, periodičnim dodatnim edukacijama o pravilnom načinu uzimanja lijekova (edukacija o lijekovima koji se primjenjuju inhalacijskim putem svakih 100 dana prema “GINA” smjernicama), praćenje prema smjernicama jasno definiranih parametara za status kronične bolesti dokazani su načini su kako ljekarnici mogu pratiti pacijenta za bolje ishode liječenja. Projekt podrazumijeva praćenje pacijenata te kreiranje strukturiranih podataka koji će zatim putem CEZIH-a biti dostupni za daljnju evaluaciju odabranom liječniku obiteljske medicine.

Ovakav rad ljekarnika će se strukturirati u dijagnostičko-terapijski postupak (DTP) koji će se financirati od strane HZZO-a kao i svi drugi DTP-i u pružanju zdravstvene zaštite. Dinamika dolazaka u ljekarnu značajno je veća od dinamike dolazaka u ordinacije obiteljske medicine i druge zdravstvene ustanove, te je potrebno iskoristiti ljekarnike i ljekarne kao važan resurs za povećanje efikasnosti zdravstvenog sustava i svrsishodnije trošenje sredstava.


2. AKTIVNOSTI

1)   Prikupljanje podataka: U prvoj fazi projekta definiraju se parametri koji će se prikupljati u sustavu praćenja zdravstvenog stanja pacijenta. Sve kronične bolesti imaju kontrolne parametre koji pokazuju zdravstveni status pacijenta. U suradnji sa stručnim društvima potrebno je definirati te parametre, a u skladu sa svjetskim smjernicama definirati raspone parametara koji su prihvatljivi te definirati vrijednosti parametara koji traže intervenciju zdravstvenog radnika. Bitno je definirati i način komunikacije i obavještavanja liječnika obiteljske medicine ili liječnika specijaliste o potrebnoj intervenciji prema principu postojeće A5 uputnice.
2)   Priprema projektne dokumentacije: U drugoj fazi potrebno je sve definirane podatke, komunikacijske poruke prema drugim zdravstvenim radnicima, modele analize tih podataka u odnosu na propisanu farmakoterapiju i ostale procese koji će biti potrebni za praćenje statusa kroničnih pacijenata propisati kao temelj za dokumentaciju programskog rješenja za javne ljekarne. Faza 2. obuhvaća i definiranje postupaka koje javni ljekarnik mora provesti kako bi prikupio sve podatke i unio ih u sustav. U drugoj fazi projekta trebala kreirat će se i forma izvještavanja prema HZZO-u i HZJZ-u kako bi se kreirali nacionalni farmakoepidemiološki izvještaji potrebni za sustavno praćenje i planiranje razvoja zdravstvenog sustava.
3)   Provedba nabave i odabir isporučitelja programskog rješenja: U fazi 3. potrebno je organizirati i provesti nabavu za izradu programskog rješenja za praćenje ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijenta u javnim ljekarnama. Potrebno je organizirati tim IT stručnjaka koji će provesti provjeru prijava i utvrditi stručne i financijske kapacitete ponuditelja za provođenje projekta.
4)   Nabava potrebne opreme i implementacija u programska rješenja za javne ljekarne: Projektom će se pripremiti i izraditi sustav za praćenje ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijenta u javnim ljekarnama. U ovoj fazi potrebno je procijeniti kapacitete informatičke opreme u ljekarnama i propisati standarde potrebne za implementaciju.
5)   Edukacija javnih ljekarnika i promocija projekta: U ovoj fazi potrebno je napraviti sustavnu edukaciju javnih ljekarnika o načinu prikupljanja podataka, procjene statusa određenih zdravstvenih parametara i korištenja nove aplikacije. Potrebno je pripremiti i komunikacijsku strategiju prema pacijentima i zdravstvenim radnicima kako bi svi dionici prepoznali vrijednost koju ovaj projekt unosi u zdravstveni sustav.
 
3.  DIONICI:

U sustav praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj moraju se uključiti:

• Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
• Hrvatska ljekarnička komora (HLJK)
• javne ljekarne
• ordinacije u primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite

 
4.  OPIS TROŠKOVA:

Implementacija programskog rješenja za sustav praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj.
Procijenjena vrijednost dobivena je istraživanjem provedbe sličnih projekata, te na temelju informativnih ponuda.
UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK a.-b: 4.300.000 HRK / 570.708 eura
NOSITELJ PROVEDBE: Ministarstvo zdravstva
CILJNA SKUPINA: Zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, pacijenti, HZZO
RAZDOBLJE PROVEDBE: 1./2021.-12/2025.