- Objavljeno: 17.06.2025.
Načelnica Portolan Pajić u Studiju 4: Kampanjom „Oživi me“ građanima pružamo znanja i vještine koje spašavaju živote
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić danas je gostovala u HRT-ovoj emisiji Studio 4, gdje je istaknula važnost edukacije građana u osnovnim postupcima oživljavanja - jer upravo znanje i brza reakcija mogu spasiti nečiji život.
Već jedanaestu godinu zaredom načelnica Portolan Pajić predano vodi javnozdravstveno-edukativnu kampanju „Oživi me“, kojoj je cilj podići svijest o iznenadnoj srčanoj smrti te podučiti građane kako prepoznati srčani zastoj i pravovremeno reagirati.„Kampanjom „Oživi me“ želimo građanima približiti znanja i vještine koje doslovno mogu značiti razliku. Učimo ih kako prepoznati srčani zastoj te kako provesti osnovne postupke oživljavanja - bilo da je riječ o masaži srca ili oživljavanju samo rukama ili oživljavanje uz umjetno disanje i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora“, objasnila je Portolan Pajić.
Akcija se provodi u suradnji sa Zakladom "Hrvatska kuća srca", Hrvatskim kardiološkim društvom i studentskom udrugom STEPP koji djeluju kao instruktori. Tijekom 11 godina, besplatnu edukaciju prošlo je više od 9500 građana, no, kako ističe voditeljica projekta, „s obzirom na to da kod nas manje od 10 % građana zna prepoznati srčani zastoj i adekvatno reagirati, jasno je da još imamo puno posla“.
U Hrvatskoj od iznenadnog srčanog zastoja godišnje umre oko 9000 ljudi, što znači 24 osobe dnevno - odnosno jedna svakog sata. Iako statistika djeluje obeshrabrujuće, Portolan Pajić vjeruje da promjena dolazi kroz znanje.
„Ljudi žele naučiti kako pomoći, iako se većina u početku boji. Potrebna je i mala doza hrabrosti. No na kraju radionica shvate da mogu vlastitim rukama nekome spasiti život. Zbog toga je važno da ovakve akcije budu dostupne svima“, kazala je.
Posebno je naglasila kako 80 % srčanih zastoja događa se izvan zdravstvenih ustanova, gdje je presudna prva pomoć slučajnog prolaznika.
„Za svaku minutu nepružanja pomoći, izgledi za preživljavanje smanjuju se za 10 do 12 %. Budući da hitna pomoć najčešće stiže između 7. i 12. minute, jasno je koliko je važna brza reakcija građana“, upozorila je Portolan Pajić i dodala da nakon 7 do 10 minuta bez pomoći, mogućnost preživljavanja je minimalna ili uz velika neurološka oštećenja.
U praksi se već bilježe primjeri uspješno primijenjenog znanja. Jedan od njih dogodio se u Zagrebu 2019. godine, kada je slučajni prolaznik doživio srčani zastoj ispred osnovne škole. Domar, educiran kroz kampanju "Oživi me", reagirao je odmah - i spasio život.
„Taj je čovjek deset dana kasnije izašao na svojim nogama iz bolnice. Takve priče potvrđuju da ono što radimo ima smisla“, istaknula je Portolan Pajić.
Kao pozitivan primjer sustavne edukacije navela je skandinavske zemlje, gdje djeca već s 10 godina uče oživljavanje.
„U Švedskoj i Norveškoj 60% građana zna kako prepoznati srčani zastoj i reagirati. Kod nas je ta brojka još uvijek ispod 10%, a posljedično, preživljavanje kod izvanbolničkog zastoja kod njih iznosi i do 40%, dok je u Hrvatskoj između 5 i 8%“, upozorila je.
Dodala je i kako Hrvatska i dalje bilježi visok kardiovaskularni rizik, unatoč napretku kardiologije.
„Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome - i mladima, i zdravima, i sportašima. Najčešći uzroci su maligne aritmije, infarkt miokarda ili druge bolesti srca, a od svih srčanih smrti, čak 50 % je iznenadno“, zaključila je.