Uspostavlja se hitna pomorska medicinska služba sa šest brzih brodica vrijednosti preko 76 milijuna kuna

Slika /2021 Slike/DSC_0913 (2).JPG
Izgradnja i opremanje šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe vrijednosti 76.440.000,00 kuna značajni je iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na hrvatskim otocima, naglasio je ministar zdravstva Vili Beroš na svečanosti potpisivanja ugovora u luci Gaženica kao jednoj od šest luka gdje će se nalaziti vez buduće brodice.


Sporazum o zajedničkoj pripremi i provedbi ovog projekta sklopljen je između Ministarstva zdravstva kao nositelja projekta te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Tom prigodom ministar zdravstva Vili Beroš potpisao je Ugovor o javnoj nabavi za izgradnju i opremanje šest brzih brodica sa zajednicom ponuditelja Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. iz Šibenika kojem su prisustvovali državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver te saborska zastupnica i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević.

Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ i to u iznosu od 85% temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok se preostalih 15% osigurava putem nacionalnog financiranja.

Svečanosti potpisivanja ugovora nazočili su i župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, kap. Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić, lučki kapetan Alen Rukavina, te ravnatelji zavoda za hitnu medicinu županija u kojima će brodice biti smještene. 

Ravnateljica HZHM-a Grba-Bujević naglasila je kako je ovo važan projekt ne samo za hitnu medicinu nego je i velik napredak u pomorskoj medicini u Republici Hrvatskoj, a i u cjelokupnom našem zdravstvu.
„Ovaj projekt donosi modernu i kvalitetnu opremu koja će osim bolje zdravstvene skrbi omogućiti bolje uvjete rada onima koji svoju profesiju vide u spašavanju tuđih života. Brodice namjenski izgrađene i opremljene za hrvatsku pomorsku medicinsku službu podignut će kvalitetu skrbi za sve ozlijeđene i oboljele u hrvatskom priobalju“, izjavila je Grba-Bujević.
 
 
 Uz zadarsku luku Gaženica, brodice će biti stacionirane na vezovima u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku. Isporuka šest opremljenih brzih brodica predviđa se u iduća 24 mjeseca, a uz uspostavu hitne pomorske medicinske službe, brodice i pripadajuća oprema koristit će se i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa.
U okviru tog projekta prethodno je nabavljeno i dvanaest automatskih biokemijskih analizatora koji su u svrhu obavljanja medicinsko-biokemijskih pretraga već u primjeni na ukupno 12 ispostava županijskih Zavoda za hitnu medicinu, Blatu na Korčuli, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Jelsi, Supetru, Šolti, Preku, Visu, Cresu, Malom Lošinju i Rabu. Upotrebom istih utvrđivati će se neophodnost hitne intervencije prijevoza bolesnika u najbližu bolničku ustanovu.

„Sve to govori o velikim pomacima u segmentu hitne medicinske skrbi te smo u cilju svrstavanja u rang s europskim zemljama uvrstili Hitnu helikoptersku medicinsku službu i u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. čije programiranje je u tijeku“, izjavio je Beroš dodajući da, osim velikih infrastrukturnih ulaganja, u hitni medicinski sustav kontinuirano se ulaže i u ljudske resurse.
„S današnjim danom imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine koji će uvelike doprinijeti povećanju kvalitete hitne medicinske skrbi. Dio specijalizacija sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85 posto, a preostalih 15 posto osigurava Ministarstvo zdravstva te se planiraju daljnje specijalizacije i takav oblik sufinanciranja i u budućnosti“ naglasio je Beroš.

Također, projektom sufinanciranim od strane Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti više od 9 milijuna kuna do kraja 2022. godine educirat će se ukupno 1824 radnika iz područja hitne medicine medicine te će se u sklopu projekta eUsavršavanje u vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna provesti kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu. 
Kako bi se osigurala dodatna znanja i vještine medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se i specijalističko usavršavanje  medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna.
Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke HMS s OHBP-ima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine.

„Izvanbolnička hitna medicinska služba temeljni je oblik primarne zdravstvene skrbi i prva karika u lancu zdravstvenog sustava. Svjesni smo da je još puno izazova pred nama, ali naš rad i kontinuirana ulaganja poput današnjeg potpisivanje ugovora za brze brodice potvrđuju našu jasnu viziju napretka hitne medicinske službe“, zaključio je ministar Beroš. 

Pisane vijesti