Život sa šećernom bolešću
Učinkovite mjere ranog otkrivanja, praćenja, liječenja i sprječavanja komplikacija šećerne bolesti izravno utječu na poboljšanje kvalitete života i smanjenja smrtnosti.
Na sjednici Vlade RH 24. lipnja 2015. godine usvojen je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. - 2020.Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću usmjeren je na unapređenje zdravlja osoba sa šećernom bolešću uz provođenje učinkovitih mjera ranog otkrivanja, praćenja, liječenja i sprječavanja komplikacija same bolesti.
Šećerna bolest nalazi se na osmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2013. godini, s trendom porasta posljednjih desetljeća, sa standardiziranim i kumulativnim stopama mortaliteta za sve dobne skupine višim od onih u europskoj regiji i EU-u. Ova je bolest vodeći uzrok nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije u svijetu od šećerne bolesti boluje osam posto stanovništva odnosno 382 milijuna oboljelih osoba u dobi od 20 do 79 godina te se predviđa da će 2035. godine broj oboljelih porasti na 592 milijuna.
Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Procjenjuje se da je oboljelih više od 400.000 jer gotovo polovina bolesnika, odnosno njih 42 posto, još uvijek ne zna da je oboljela od ove bolesti. Drugim riječima, svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest.
Danas se oko 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti. Trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ranim otkrivanjem bolesti možemo omogućiti kvalitetniji život oboljelima te napraviti ogromne uštede u proračunu. Generalno gledajući provodimo niz preventivnih programa i za razne druge bolesti, a naš krajnji cilj je povećati prosječnu životnu dob u Hrvatskoj, odnosno da u razdoblju od pet godina živimo dvije godine duže.
U Republici Hrvatskoj, Nacionalni program za šećernu bolest prvi put je donesen 2007. pod nazivom Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem prevencije bolesti. Program je inicijalno donesen na razdoblje od pet godina, a i nakon isteka definiranog razdoblja, 2012. godine, i dalje se kontinuirano provode aktivnosti definirane programom.
Šećerna bolest se s pravom naziva globalnom epidemijom, jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Trend porasta broja oboljelih uzrokovan je promjenama u načinu života većine stanovništva vezanih uz tjelesnu neaktivnost, sjedilački način života, unosom visokokalorične industrijski obrađene hrane što dovodi do porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom što za posljedicu ima veću pojavnost šećerne bolesti.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije u svijetu od šećerne bolesti boluje osam posto stanovništva odnosno 382 milijuna oboljelih osoba u dobi od 20 do 79 godina te se predviđa da će 2035. godine broj oboljelih porasti na 592 milijuna.
Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Procjenjuje se da je oboljelih više od 400.000 jer gotovo polovina bolesnika, odnosno njih 42 posto, još uvijek ne zna da je oboljela od ove bolesti. Drugim riječima, svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest.
Danas se oko 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti. Trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ranim otkrivanjem bolesti možemo omogućiti kvalitetniji život oboljelima te napraviti ogromne uštede u proračunu. Generalno gledajući provodimo niz preventivnih programa i za razne druge bolesti, a naš krajnji cilj je povećati prosječnu životnu dob u Hrvatskoj, odnosno da u razdoblju od pet godina živimo dvije godine duže.
U Republici Hrvatskoj, Nacionalni program za šećernu bolest prvi put je donesen 2007. pod nazivom Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem prevencije bolesti. Program je inicijalno donesen na razdoblje od pet godina, a i nakon isteka definiranog razdoblja, 2012. godine, i dalje se kontinuirano provode aktivnosti definirane programom.
Šećerna bolest se s pravom naziva globalnom epidemijom, jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Trend porasta broja oboljelih uzrokovan je promjenama u načinu života većine stanovništva vezanih uz tjelesnu neaktivnost, sjedilački način života, unosom visokokalorične industrijski obrađene hrane što dovodi do porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom što za posljedicu ima veću pojavnost šećerne bolesti.