Vijesti iz zdravstvenog turizma

Turisti mogu dobiti zdravstvenu uslugu na 36 lokacija pri domovima zdravlja

Za turiste iz EU te domaće turiste ovog su ljeta po prvi puta osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om, gdje će svi moći dobiti zdravstvenu uslugu, recept i uputnice na teret svog zdravstvenog osiguranja, a to je trenutno na 36 lokacija.

Županije i domovi zdravlja dosad su osigurali djelatnike za 36 timova, od ukupno ugovorenih timova s HZZO-om na 51 lokaciji, a predviđeno je da rade do 30. rujna.

U SDŽ pet ambulanti za turiste
Od ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marka Rađe doznaje se da trenutno na tom području rade ambulante za turiste u Supetru, Splitu, Trogiru i Makarskoj, dok bi ovog vikenda trebala početi raditi ambulanta na Hvaru.
"Kaštela su ostala bez ambulante jer jednostavno nema doktora ni medicinskih sestara koji bi tamo radili. Split radi u dvije smjene u ambulantama posebnog dežurstva na Mertojaku, u Trogiru i Makarskoj u sklopu Doma zdravlja, dok Supetar radi u ambulanti Obiteljske medicine dr. Helenke Drnasin. Sve su turističke ambulante označene radi bolje vidljivosti", kazao je Rađa.
Dodao je da ambulanta u Splitu, koja ima dva tima, radi ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom u jednoj smjeni, a petkom, subotom i nedjeljom u dvije smjene. Ambulanta u Supetru radi od srijede do nedjelje, a na svim lokacijama nastoje se pokriti vikendi, jer tada ne rade ambulante obiteljske medicine.
Za sve domaće turiste vrijede zdravstvene iskaznice HZZO-a, a za strance iz EU i drugih zemalja poput Islanda, Velika Britanije, Švicarske, europska iskaznica zdravstvenog osiguranja.

Na Braču radi mladi liječnik, želi steći iskustvo
Mladi liječnik dr. Andro Kurtić već tri tjedna radi u supetarskoj ambulanti, koju je odabrao jer mu tamo živi obitelj. Kaže kako je takvo zaposlenje shvatio kao priliku za stjecanje potrebnog iskustva.
"Zadnjih desetak dana u ambulanti bilježimo porast pacijenata, pa tako imamo tridesetak pregleda dnevno. Mislim da će ta brojka rasti", kaže.
"Turisti se uglavnom javljaju zbog alergijskih reakcija na ubode insekata, reakcija na sunce, upale uha, visoke temperature, prehlade, kašlja. Koliko vidim turisti su prepoznali važnost ovakvih ambulanti, jer u vrlo kratkom roku budu obrađeni dok bi na drugom mjestu vrlo vjerojatno dugo čekali", kazao je Kurtić za Hinu.
Jedan dodatni privremeni tim, u kojem su liječnik i medicinska sestra, radi od 1. srpnja i u Novalji na otoku Pagu, u blizini plaže Zrće, popularnog okupljališta mladih. Ravnatelj doma zdravlja Zoran Vidas kazao je Hini da su s time puno dobili jer će se smanjiti pritisak na ostale ordinacije obiteljske medicine.

Smanjit će se pritisak na obiteljske ordinacije
"Turističke ambulante prije nisu bile ugovorene s HZZO-om te su se usluge naplaćivale. S ovim smo dobili jako puno, prvenstveno su se smanjile gužve i pritisak na ugovorene ordinacije, gdje su turisti išli da ne plate neku uslugu".
Vidas kaže kako u srcu sezone znaju imati preko 100 pacijenata u jednoj smjeni, a sada očekuje i dodatno povećanje.
Dodatan tim će raditi svim danima, osim četvrtka, kada im je iz iskustva najmanji pritisak, te blagdanima. Vitas ističe i kako već tri godine na Zrću imaju poseban punkt s jednim timom koji se brine za pacijente iz Zrća.
"Oni dosta toga riješe tamo i tako olakšavaju izlaske na Zrće hitnoj medicinskoj službi, koja se onda može posvetiti ozbiljnijim slučajevima", rekao je Vidas.

U Istri deset timova u pet ambulanti
Desetak timova raspoređenih u pet turističkih ambulanti u Umagu, Poreču, Rovinju, Puli i Labinu na raspolaganju je do 15. rujna brojnim turistima na području Istarske županije. Tamo se svake godine tijekom ljeta broj ljudi udvostruči i svakodnevno boravi i do 400.000 ljudi.
U Istarskim domovima zdravlja navode kako turisti često traže liječničku pomoć zbog čega se često stvaraju velike gužve na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu pulske bolnice.
"U vrhuncu sezone u Istri ljetuje gotovo 600 tisuća turista što predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav, kako za Istarske domove zdravlja tako i za Opću bolnicu Pula", kazao je ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Nikola Žgrablić.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić ističe kako je HZZO osigurao besplatne preglede, ali ne i plaće liječnicima koji rade s turistima, pa su one osigurane iz lokalnim sredstava, odnosno iz turističke pristojbe.
Dodaje kako je dosad bio problem što su turističke ambulante postojale ali su naplaćivale usluge, pa su svi su dolazili tamo gdje ne moraju platiti, a to su liječnici obiteljske medicine. Taj dio je sada bolje riješen i veliki je korak ka rasterećenju obiteljskih liječnika i hitne službe.

Izvor: Hina/Vlada

Održan koordinacijski sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma

Izvor: https://thalasso-ck.hr/

U organizaciji Ministarstva zdravstva uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva turizma i sporta, Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Hrvatske gospodarske komore te predstavnika Turističke zajednice Grada Crikvenice u Thalassotherapiji Crikvenica - Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Primorsko-goranske županije, 14. lipnja 2024. godine održan je sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma na kojem je istaknut značaj pružanja usluga u zdravstvenom turizmu s naglaskom na korištenje prirodnih ljekovitih činitelja. O značaju korištenja prirodnih ljekovitih činitelja svjedoči i pružanje usluga u Thalassotherapiji Crikvenica koja ima stoljetnu tradiciju zdravstvene djelatnosti u primjeni talasoterapijskog liječenja u svrhu prevencije, medicinski usmjerenog odmora i rehabilitacije.

Već je prije stotinu godina Crikvenica prepoznata od strane prvih europskih posjetilaca, koji su je, u potrazi za mjestom odmora i oporavka, počeli posjećivati u velikom broju, i to najviše zbog iznimno povoljne klime, blagih zima i umjereno toplih ljeta, povoljnih zračnih strujanja, miješanja morskog i gorskog zraka, čistog zraka bogatog morskim aerosolom te iznimno čistog i plitkog mora. Danas je Thalassotherapia Crikvenica ustanova koja povezuje principe talasoterapijskog liječenja s dostignućima moderne medicine, čime se postižu iznimni rezultati u liječenju bolesti organa za kretanje i dišnih organa u djece, odraslih osoba i osoba treće životne dobi, posebno je istaknula ravnateljica Thalassotherapije Crikvenica.

Galerija fotografija

Poziv fizičkim i pravnim osobama - proizvođačima (obrtnici, tvrtke) za podnošenje zahtjeva za izdavanjem suglasnosti za proizvodnju ploča sa zaštićenim znakom zdravstvenog turizma sukladno Pravilniku o izgledu, uvjetima i načinu korištenja zaštićenog znaka zdravstvenog turizma („Narodne novine“ broj 3/24)

Poziv_ishodenje_suglasnosti_za_izradu_ploca_sa_zasticenim_znakom_zdravstvenog_turizma.pdf

Poziv pružateljima zdravstvene djelatnosti na postupanje vezano uz obvezu usklađenja rada već postojećih turističkih ambulanti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 33/23)

Poziv_pružateljima_zdravstvene djelatnosti_usklađenje_rada_turističkih_ambulanti.pdf

Održan koordinacijski sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma

U organizaciji Ministarstva zdravstva uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore u Lječilištu Topusko, 21. ožujka 2024. godine održan je sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma na kojem je istaknut značaj zajedničkog sudjelovanja u aktivnostima razvoja, unaprjeđenja i podizanja kvalitete pružanja usluga s posebnim naglaskom na potrebu brendiranja i promocije zdravstvenog turizma.

Galerija fotografija

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u poboljšanje kvalitete pružanja lječilišnih usluga u zdravstvenom turizmu“ - otvoren do 5. travnja 2024.

Odluka

Program dodjele potpora male vrijednosti

Upute za prijavitelje

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u medicinsko-tehničku opremu za turističke ambulante u svrhu razvoja, unaprjeđenja i podizanja kvalitete provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima“- otvoren do 15. ožujka 2024.

Odluka

Program dodjele potpora male vrijednosti domovima zdravlja

Upute za prijavitelje

Poziv za registraciju zdravstvenog turizma

Poziv za registraciju zdravstvenog turizma

Poziv pravnim osobama za podnošenje zahtjeva za izdavanjem ovlaštenja za utvrđivanje ljekovitosti prirodnih ljekovitih činitelja

Poziv pravnim osobama za podnošenje zahtjeva za izdavanjem ovlaštenja za utvrđivanje ljekovitosti prirodnih ljekovitih činitelja

U Narodnim novinama objavljeni novi pravilnici iz područja zdravstvenog turizma

U Narodnim novinama broj 3/2024, od 5. siječnja 2024., objavljeni su novi pravilnici iz područja zdravstvenog turizma - Pravilnik o normativima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu, Pravilnik o normativima i standardima za turističku ambulantu, Pravilnik o izgledu, uvjetima i načinu korištenja zaštićenog znaka zdravstvenog turizma te Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja upisnika zdravstvenog turizma.

Pravilnikom o normativima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu utvrđeni su normativi i standardi za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu - https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_72.html

Pravilnikom o normativima i standardima za turističku ambulantu određeni su minimalni normativi i standardi u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme koje mora ispunjavati turistička ambulanta - https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_74.html

Pravilnikom o izgledu, uvjetima i načinu korištenja zaštićenog znaka zdravstvenog turizma propisan je izgled zaštićenog znaka zdravstvenog turizma te uvjeti i način za njegovo korištenje - https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_75.html

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja upisnika zdravstvenog turizma propisan je sadržaj i način vođenja Upisnika zdravstvenog turizma - https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_73.html

Održan sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma

U organizaciji Ministarstva zdravstva uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva turizma i sporta u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, 15. prosinca 2023. godine održan je zajednički sastanak sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i lječilištima na temu zdravstvenog turizma. Na sastanku je istaknuta važnost zajedničke suradnje te nastavak podrške Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma i sporta na razvoju, unaprjeđenju i podizanju kvalitete pružanja usluga zdravstvenog turizma s posebnim naglaskom na prirodne ljekovite činitelje i pružanje usluga lječilišnog turizma.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

Održana konferencija o zdravstvenom turizmu, 11. CIHT konferencija - Crikvenica International Health Tourism Conference

U Crikvenici je 26. i 27. listopada 2023. godine u organizaciji Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i Turističke zajednice Grada Crikvenice, uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma i sporta, održana 11. CIHT konferencija - Crikvenica International Health Tourism Conference koja je i ove godine okupila ugledne domaće i strane predavače iz sedam zemalja - Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Indije, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata, s ciljem upoznavanja novih trendova u turizmu i medicini.

Govoreći na otvorenju, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta istaknuo je značaj zdravstvenog turizma čiji potencijal razvoja je prepoznat i kroz značajna osigurana financijska sredstva, gotovo 100 milijuna eura koja su na raspolaganju za razvoj zdravstvenog turizma, koji će, pridonijeti onome što svi želimo, a to je ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj te cjelogodišnji turizam.

Danica Kramarić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, istakla je da je svjetski trend putovanja zbog zdravlja utjecao na razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj koja je tradicionalno zdravstveno turistička destinacija ovog dijela Europe te da je s obzirom na značajne komparativne prednosti Hrvatske za razvoj zdravstvenog turizma, koje prije svega podrazumijevaju pružanje zdravstvenih usluga na visokoj razini, stručan i kvalificirani kadar, prirodne ljepote i povoljnu klimu, dugu tradiciju u turizmu, blizinu velikim tržištima, visoku sigurnost zemlje te konkurentne cijene, zdravstveni turizam proizvod s visokim potencijalom rasta. Posebno je istaknula da je Hrvatska već sada prepoznata kao destinacija koja pruža usluge medicinskog turizma - usluge dentalne medicine, estetske medicine, usluge oftalmologije i optometrije, ortopedije, onkologije, odnosno da je zdravstveni turizam, kao proizvod više dodane vrijednosti, pokretač cjelovitog i koordiniranog razvoja destinacija u svim dijelovima Hrvatske te pruža mogućnosti za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a što je od ključne važnosti za očuvanje i razvoj turističke industrije te je cilj ojačati ga i snažnije brendirati.

Tijekom programa konferencije, posebno je naglašeno da je s obzirom na značaj i potrebu za prepoznatljivosti zdravstvenog turizma, veliki broj pružatelja svih oblika zdravstvenog turizma, u okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donesen ove godine, poseban značaj i prepoznatljivost dan upravo zdravstvenom turizmu. U navedenom Zakonu definirani su oblici zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu, uređeno područje prirodnih ljekovitih činitelja, definirana je organizacija turističkih ambulanti, a s ciljem cjelovitosti podataka i prepoznatljivosti zdravstvenog turizma uvedena je obveza vođenja posebnog Upisnika zdravstvenog turizma te je uvedeno pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma (logo) za registrirane pružatelje zdravstvenog turizma. Isto tako, naglašeno je da su izrađeni i nacrti podzakonskih akata koji su u narednih mjesec dana u proceduri savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Na razvoj zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj svakako je utjecalo i okupljanje stručnjaka koji se već jedanaestu godinu za redom okupljaju u Crikvenici (na dosadašnjim CIHT konferencijama) na kojima su se predstavljali primjeri dobre prakse te ukazivalo na važnost i potencijal razvoja zdravstvenog turizma za Republiku Hrvatsku čime su se stvorili i preduvjeti za pozicioniranje ove konferencije kao nacionalne konferencije o zdravstvenom turizmu, istaknuto je na konferenciji.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U MEDICINSKO-REHABILITACIJSKU OPREMU I OPREMU ZA PROVOĐENJE PROGRAMA MEDICINSKOG WELLNESSA U SVRHU UNAPRJEĐENJA I PODIZANJA KVALITETE PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU
- otvoren do 19. svibnja 2023.

Odluka o donošenju Programa dodjele potpora male vrijednosti_30 3 2023

Program dodjele potpora mala vrijednosti_30 3 2023

UPUTE ZA PRIJAVITELJE_30 3 2023

Održan Simpozij „Uloga i značaj provedbe programa post-COVID rehabilitacije“

U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, 21. travnja 2023. godine u organizaciji Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora uz podršku Ministarstva zdravstva i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice uz sudjelovanje Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, održan je Simpozij „Uloga i značaj provedbe programa post-COVID rehabilitacije“. Na Simpoziju su uz predstavnike Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta, Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, predstavnike Varaždinske županije, Grada Varaždinske Toplice, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, sudjelovali mnogobrojni predstavnici zdravstvenih ustanova i stručnjaci relevantni za pitanja COVID-19 i post-COVID sindroma. Simpozij je bio namijenjen liječnicima specijalistima i specijalizantima fizikalne medicine i rehabilitacije, pulmologije, neurologije, infektologije, liječnicima obiteljske medicine kao i svim ostalim zainteresiranim kliničkim specijalnostima, na kojem se kroz seriju predavanja sudionike upoznalo s problemima post-COVIDa/dugotrajnog COVID-a te iskustvima u provođenju kompleksnih rehabilitacijskih programa.

„Uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19, posljedičnu moguću pojavu post-COVID sindroma, činjenicu da je zbrinjavanje bolesnika s post-COVID sindromom velik izazov za zdravstveni sustav u cjelini, uspostava i provedba različitih post-COVID programa rehabilitacije s potencijalom njihova pružanja u okviru zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu od velikog je značaja. Nedvojbeno, u okviru zdravstvenih usluga, upravo je od velikog značaja uspostava, provedba i pružanje post-COVID programa rehabilitacije. U tom segmentu, naše tržište zdravstvene industrije obiluje medicinskim uslugama, a zahvaljujući bogatstvu prirodnih ljekovitih činitelja, zdravstveni turizam ide "ruku pod ruku" i s uspostavom i provedbom različitih post-COVID programa.

Uloga fizikalne medicine i rehabilitacije pokazala se ključnom ne samo tokom pandemije, već i u ovom poslije pandemijskom periodu - mogućnost provođenja individualno pripremljenih rehabilitacijskih intervencija u svim fazama i oblicima bolesti s osnovnim kratko i/ili dugoročnim ciljem ponovnog osposobljavanja bolesnika. U situaciji kada se suočavamo s post-COVID sindromom, postaje jasnije kako je i nefarmakološki pristup ključan za što bolji oporavak bolesnika“, istaknuto je na Simpoziju.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

Poziv zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatnim zdravstvenim radnicima na registraciju zdravstvenog turizma

Na ovim stranicama možete pratiti vijesti koje se odnose na zdravstveni turizam.

Ministarstvo zdravstva održalo Simpozij „COVID i post-COVID“

Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“
Uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19, sve veću pojavu post-COVID sindroma te važnost uspostave i provedbe post-COVID programa rehabilitacije, Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“ na kojem su sudjelovali ministar zdravstva Vili Beroš, državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić, predstavnik Povjerenstva za post-COVID akademik Miroslav Samaržija, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić, predstavnik Regionalnog ureda za Europu WHO-a Satisha Mishra, predstavnici specijalnih bolnica i lječilišta te stručnjaci relevantni za pitanja COVID-19 i post-COVID sindroma.

„Prvo poluvrijeme epidemije COVID-19 je iza nas, no preostaju nam daljnji izazovi od kojih je i post-COVID sindrom. Prema najnovijoj nizozemskoj studiji, 1 od 8 osoba koje su preboljele COVID-19 pati od post-COVIDa. To nije zanemariva brojka i jasno pokazuje da posljedice COVID-19 nisu mit već realnost, od mentalnih i respiratornih poteškoća do onkoloških bolesti uslijed bojazni odlaska na preventivne preglede. Stoga, simpozij COVID i post-COVID, u organizaciji Ministarstva zdravstva i u suradnji s Regionalnim uredom za Europu u sklopu WHO-a, u pravo vrijeme apostrofira utjecaj epidemije u kontekstu post-COVIDa na svjetskoj i europskoj karti zdravstva i osnažuje suradnju svih dionika u tom procesu. Stoga, zahvaljujem članovima zdravstvene administracije, voditeljici ureda WHO-a u Hrvatskoj Ivi Pejnović Franelić kao i predsjedniku Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva za post-COVID akademiku Miroslavu Samaržiji na dosadašnjim naporima te računam na njihovu daljnju posvećenost u iznalaženju odgovora na nove izazove na tom putu“, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Akademik Samaržija je istaknuo višestruku važnost Simpozija napominjući: „Danas nam se čini da je COVID-19 nešto što nam je jako blisko, no prije tri godine nismo znali da uopće postoji. U takvim okolnostima je jako teško stvarati struku pred očima javnosti i pacijenata, zato se zahvaljujem ministru Berošu i ostalim kolegama koji su svakodnevno izvještavali o tada novoj bolesti. Pohvaljujem i njihovu mudrost jer su u prvih 6 mjeseci epidemije u Hrvatskoj formirali Povjerenstvo za post-COVID što je od velikog značaja jer smo se tijekom akutne bolesti odmah počeli baviti njenim posljedicama“. K tome je naveo da je epidemija naglasila vrijednost multidisciplinarne i interdisciplinarne suradnje kao i njihove spojnice - rehabilitacije koja je ključna karika u liječenju post-COVID pacijenata.

Nadovezujući se na akademika Samaržiju, Iva Pejnović Franelić napomenula je kako značajan broj ljudi živi s ovim stanjem u našem okruženju koji trebati rehabilitaciju da bi se u potpunosti vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. U posljednjem izvješću koje je objavljeno početkom prosinca procjenjuje se da više od 2 milijuna ljudi u Hrvatskoj ima barem jedno stanje u kojem koristi usluge rehabilitacije, a 65% potreba odnosi se na mišićno-koštani sustav, navela je Pejnović Franelić.

Vodeći se navedenim podacima, uspostava i pružanje post-COVID programa rehabilitacije i u okviru zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je korak koji je podržao ministar Beroš percipirajući ga kao win-win pristupom u borbi s post-COVIDom. S obzirom na geografske, klimatološke i insolacijske karakteristike Hrvatske, kao i izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava, istaknuo je da možemo i moramo koristiti naše pune potencijale kako bismo postigli što bolje rezultate u oba segmenta. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su prošle prvo čitanje u saborskoj raspravi, postavljeni su temelji za dodatno unaprjeđenje zdravstvenog sustava s fokusom na pacijente pa tako i oboljele od post-COVIDa kao i daljnji razvoj i unaprjeđenje zdravstvenog turizma uz očuvanje jednake dostupnosti zdravstvenih usluga, zaključio je ministar Beroš.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U MEDICINSKO-REHABILITACIJSKU OPREMU U SVRHU UNAPRJEĐENJA I PODIZANJA KVALITETE PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU - otvoren do 30. rujna 2022.

Odluka o donošenju Programa dodjele potpora male vrijednosti_6 6 2022
Program dodjele potpora mala vrijednosti_6 6 2022
UPUTE ZA PRIJAVITELJE_6 6 2022

Nacionalni plan oporavka i otpornosti pruža mogućnost kvalitetnijeg razvoja zdravstvenog turizma
Na mrežnim stranicama Ministarstva turizma i sporta ispunite upitnik pod nazivom „Baza projekata“ kako bi se kvalitetnije kreirali javni pozivi!

U sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost za sektor turizma osigurano je 2,2 milijarde kuna, pri čemu intenzitet potpore po projektu može doseći iznos od 100% sufinanciranja. Osigurana financijska sredstva dodjeljivat će se temeljem javnih poziva koje će Ministarstvo turizma i sporta raspisivati nakon usvajanja Plana, pri čemu bi 60% alociranih sredstava trebalo biti namijenjeno poduzetnicima s ciljem izravnih ulaganja u privatni sektor.
Preostali dio sredstava namijenjen je ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu, no mogu ih koristiti i privatni poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva te tako doprinijeti oporavku gospodarstva u cjelini.
Svi projekti moraju biti povezani s reformom turističkog sektora, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji te biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja. Jedan od kriterija za odabir projekata bit će i indeks turističke razvijenosti.
Kako bi obavijestili sve zainteresirane o mogućnostima korištenja sredstava dostupnih kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, Ministarstvo turizma i sporta je na svojim mrežnim stranicama, na podstranici „Nacionalni plan oporavka i otpornosti“ pripremilo i objavilo sve potrebne informacije, dokumente, edukacije/radionice, bazu projekata, B2B platformu te katalog s primjerima dobre prakse.
U cilju što bolje pripreme javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na navedenoj podstranici nalazi se i upitnik pod nazivom „Baza projekata“ https://bazaprojekata-mints.gov.hr , koji je važno ispuniti kako bi Ministarstvo turizma i sporta steklo uvid u pripremljenost projekata turističkog sektora. U upitniku su pored općih informacija, informacija o imovinsko-pravnom statusu i pripremljenosti projektne dokumentacije, uključena i pitanja o zastupljenosti aktivnosti iz područja zelene i digitalne tranzicije.

Poziv pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na registraciju pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. - prilika za razvoj subjekata zdravstvenog turizma

Kako bi iskoristila dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost koji je uspostavljen u veljači 2021. kao odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, Republika Hrvatska je pripremila vlastiti Plan za oporavak i otpornost 2021.- 2026. koji je akcijski plan projekata, mjera i reformi. Hrvatska je za svoj Plan za oporavak i otpornost 2021.-2026. osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.

U komponenti Gospodarstvo, u cilju C1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma sadržana je Investicija C1.6. R1-I1 Regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti odnosi se na financiranje već pripremljenih projekata javnih ulaganja u turističku infrastrukturu te sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma.
Ulaganja se odnose na projekte javne turističke infrastrukture kao što su posjetiteljski centri, interpretacijski centri prirodne i kulturne baštine, kupališta i terme, kongresni centri, uključujući i smještajne kapacitete i popratne sadržaje, tematske staze (ciklo, pješačke i planinarske staze, vinske rute i sl.) sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma te ostala javna turistička infrastruktura definirana podzakonskim aktima MINTS-a. Ulaganja u sklopu ove investicije odnose se na i sadržaje i atrakcije neophodne za razvoj održivih turističkih proizvoda kao što su Wellness turizam - čija ponuda u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma i oporavka od COVID-a.

Procijenjeni trošak provedbe Investicije C1.6. R1-I1 Regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma iznosi 930.000.000 kn, a očekivano razdoblje provedbe je 2/2020. - 6/2026.
Planirana Investicija C1.6. R1-I1 predstavlja jedinstvenu razvojnu priliku subjektima zdravstvenog turizma koji pružaju usluge wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma transformacijom svojeg poslovanja prijavom projektnih prijedloga za ulaganja u izgradnju zdravstveno-turističkih sadržaja koji obuhvaćaju zelenu i digitalnu komponentu, posebno u destinacijama prirodnih ljekovitih činitelja. Za više informacija o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. pogledati ovdje.