Vijesti iz zdravstvenog turizma

Održana konferencija o zdravstvenom turizmu, 11. CIHT konferencija - Crikvenica International Health Tourism Conference



 
U Crikvenici je 26. i 27. listopada 2023. godine u organizaciji Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i Turističke zajednice Grada Crikvenice, uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma i sporta, održana 11. CIHT konferencija - Crikvenica International Health Tourism Conference koja je i ove godine okupila ugledne domaće i strane predavače iz sedam zemalja - Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Indije, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata, s ciljem upoznavanja novih trendova u turizmu i medicini.

Govoreći na otvorenju, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta istaknuo je značaj zdravstvenog turizma čiji potencijal razvoja je prepoznat i kroz značajna osigurana financijska sredstva, gotovo 100 milijuna eura koja su na raspolaganju za razvoj zdravstvenog turizma, koji će, pridonijeti onome što svi želimo, a to je ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj te cjelogodišnji turizam.

Danica Kramarić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, istakla je da je svjetski trend putovanja zbog zdravlja utjecao na razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj koja je tradicionalno zdravstveno turistička destinacija ovog dijela Europe te da je s obzirom na značajne komparativne prednosti Hrvatske za razvoj zdravstvenog turizma, koje prije svega podrazumijevaju pružanje zdravstvenih usluga na visokoj razini, stručan i kvalificirani kadar, prirodne ljepote i povoljnu klimu, dugu tradiciju u turizmu, blizinu velikim tržištima, visoku sigurnost zemlje te konkurentne cijene, zdravstveni turizam proizvod s visokim potencijalom rasta. Posebno je istaknula da je Hrvatska već sada prepoznata kao destinacija koja pruža usluge medicinskog turizma - usluge dentalne medicine, estetske medicine, usluge oftalmologije i optometrije, ortopedije, onkologije, odnosno da je zdravstveni turizam, kao proizvod više dodane vrijednosti, pokretač cjelovitog i koordiniranog razvoja destinacija u svim dijelovima Hrvatske te pruža mogućnosti za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a što je od ključne važnosti za očuvanje i razvoj turističke industrije te je cilj ojačati ga i snažnije brendirati.

Tijekom programa konferencije, posebno je naglašeno da je s obzirom na značaj i potrebu za prepoznatljivosti zdravstvenog turizma, veliki broj pružatelja svih oblika zdravstvenog turizma, u okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donesen ove godine, poseban značaj i prepoznatljivost dan upravo zdravstvenom turizmu. U navedenom Zakonu definirani su oblici zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu, uređeno područje prirodnih ljekovitih činitelja, definirana je organizacija turističkih ambulanti, a s ciljem cjelovitosti podataka i prepoznatljivosti zdravstvenog turizma uvedena je obveza vođenja posebnog Upisnika zdravstvenog turizma te je uvedeno pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma (logo) za registrirane pružatelje zdravstvenog turizma. Isto tako, naglašeno je da su izrađeni i nacrti podzakonskih akata koji su u narednih mjesec dana u proceduri savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Na razvoj zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj svakako je utjecalo i okupljanje stručnjaka koji se već jedanaestu godinu za redom okupljaju u Crikvenici (na dosadašnjim CIHT konferencijama) na kojima su se predstavljali primjeri dobre prakse te ukazivalo na važnost i potencijal razvoja zdravstvenog turizma za Republiku Hrvatsku čime su se stvorili i preduvjeti za pozicioniranje ove konferencije kao nacionalne konferencije o zdravstvenom turizmu, istaknuto je na konferenciji.


GALERIJA FOTOGRAFIJA

 

---

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U MEDICINSKO-REHABILITACIJSKU OPREMU I OPREMU ZA PROVOĐENJE PROGRAMA MEDICINSKOG WELLNESSA U SVRHU UNAPRJEĐENJA I PODIZANJA KVALITETE PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU
– otvoren do 19. svibnja 2023.
 
Odluka o donošenju Programa dodjele potpora male vrijednosti_30 3 2023

Program dodjele potpora mala vrijednosti_30 3 2023

UPUTE ZA PRIJAVITELJE_30 3 2023
 

---

Održan Simpozij „Uloga i značaj provedbe programa post-COVID rehabilitacije“





U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, 21. travnja 2023. godine u organizaciji Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora uz podršku Ministarstva zdravstva i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice uz sudjelovanje Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, održan je Simpozij „Uloga i značaj provedbe programa post-COVID rehabilitacije“. Na Simpoziju su uz predstavnike Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta, Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, predstavnike Varaždinske županije, Grada Varaždinske Toplice, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, sudjelovali mnogobrojni predstavnici zdravstvenih ustanova i stručnjaci relevantni za pitanja COVID-19 i post-COVID sindroma. Simpozij je bio namijenjen liječnicima specijalistima i specijalizantima fizikalne medicine i rehabilitacije, pulmologije, neurologije, infektologije, liječnicima obiteljske medicine kao i svim ostalim zainteresiranim kliničkim specijalnostima, na kojem se kroz seriju predavanja sudionike upoznalo s problemima post-COVIDa/dugotrajnog COVID-a te iskustvima u provođenju kompleksnih rehabilitacijskih programa.

„Uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19, posljedičnu moguću pojavu post-COVID sindroma, činjenicu da je zbrinjavanje bolesnika s post-COVID sindromom velik izazov za zdravstveni sustav u cjelini, uspostava i provedba različitih post-COVID programa rehabilitacije s potencijalom njihova pružanja u okviru zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu od velikog je značaja.  Nedvojbeno, u okviru zdravstvenih usluga, upravo je od velikog značaja uspostava, provedba i pružanje post-COVID programa rehabilitacije. U tom segmentu, naše tržište zdravstvene industrije obiluje medicinskim uslugama, a zahvaljujući bogatstvu prirodnih ljekovitih činitelja, zdravstveni turizam ide "ruku pod ruku" i s uspostavom i provedbom različitih post-COVID programa.

Uloga fizikalne medicine i rehabilitacije pokazala se ključnom ne samo tokom pandemije, već i u ovom poslije pandemijskom periodu - mogućnost provođenja individualno pripremljenih rehabilitacijskih intervencija u svim fazama i oblicima bolesti s osnovnim kratko i/ili dugoročnim ciljem ponovnog osposobljavanja bolesnika. U situaciji kada se suočavamo s post-COVID sindromom, postaje jasnije kako je i nefarmakološki pristup ključan za što bolji oporavak bolesnika“, istaknuto je na Simpoziju.


GALERIJA FOTOGRAFIJA

 

---

Poziv zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatnim zdravstvenim radnicima na registraciju zdravstvenog turizma





 

---

Na ovim stranicama možete pratiti vijesti koje se odnose na zdravstveni turizam.

Ministarstvo zdravstva održalo Simpozij „COVID i post-COVID“




Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“
Uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19, sve veću pojavu post-COVID sindroma te važnost uspostave i provedbe post-COVID programa rehabilitacije, Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“ na kojem su sudjelovali ministar zdravstva Vili Beroš, državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić, predstavnik Povjerenstva za post-COVID akademik Miroslav Samaržija, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić, predstavnik Regionalnog ureda za Europu WHO-a Satisha Mishra, predstavnici specijalnih bolnica i lječilišta te stručnjaci relevantni za pitanja COVID-19 i post-COVID sindroma.
 
„Prvo poluvrijeme epidemije COVID-19 je iza nas, no preostaju nam daljnji izazovi od kojih je i post-COVID sindrom. Prema najnovijoj nizozemskoj studiji, 1 od 8 osoba koje su preboljele COVID-19 pati od post-COVIDa. To nije zanemariva brojka i jasno pokazuje da posljedice COVID-19 nisu mit već realnost, od mentalnih i respiratornih poteškoća do onkoloških bolesti uslijed bojazni odlaska na preventivne preglede. Stoga, simpozij COVID i post-COVID, u organizaciji Ministarstva zdravstva i u suradnji s Regionalnim uredom za Europu u sklopu WHO-a, u pravo vrijeme apostrofira utjecaj epidemije u kontekstu post-COVIDa na svjetskoj i europskoj karti zdravstva i osnažuje suradnju svih dionika u tom procesu. Stoga, zahvaljujem članovima zdravstvene administracije, voditeljici ureda WHO-a u Hrvatskoj Ivi Pejnović Franelić kao i predsjedniku Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva za post-COVID akademiku Miroslavu Samaržiji na dosadašnjim naporima te računam na njihovu daljnju posvećenost u iznalaženju odgovora na nove izazove na tom putu“, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.
 
Akademik Samaržija je istaknuo višestruku važnost Simpozija napominjući: „Danas nam se čini da je COVID-19 nešto što nam je jako blisko, no prije tri godine nismo znali da uopće postoji. U takvim okolnostima je jako teško stvarati struku pred očima javnosti i pacijenata, zato se zahvaljujem ministru Berošu i ostalim kolegama koji su svakodnevno izvještavali o tada novoj bolesti. Pohvaljujem i njihovu mudrost jer su u prvih 6 mjeseci epidemije u Hrvatskoj formirali Povjerenstvo za post-COVID što je od velikog značaja jer smo se tijekom akutne bolesti odmah počeli baviti njenim posljedicama“. K tome je naveo da je epidemija naglasila vrijednost multidisciplinarne i interdisciplinarne suradnje kao i njihove spojnice – rehabilitacije koja je ključna karika u liječenju post-COVID pacijenata.
 
Nadovezujući se na akademika Samaržiju, Iva Pejnović Franelić napomenula je kako značajan broj ljudi živi s ovim stanjem u našem okruženju koji trebati rehabilitaciju da bi se u potpunosti vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. U posljednjem izvješću koje je objavljeno početkom prosinca procjenjuje se da više od 2 milijuna ljudi u Hrvatskoj ima barem jedno stanje u kojem koristi usluge rehabilitacije, a 65% potreba odnosi se na mišićno-koštani sustav, navela je Pejnović Franelić.
 
Vodeći se navedenim podacima, uspostava i pružanje post-COVID programa rehabilitacije i u okviru zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je korak koji je podržao ministar Beroš percipirajući ga kao win-win pristupom u borbi s post-COVIDom. S obzirom na geografske, klimatološke i insolacijske karakteristike Hrvatske, kao i izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava, istaknuo je da možemo i moramo koristiti naše pune potencijale kako bismo postigli što bolje rezultate u oba segmenta. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su prošle prvo čitanje u saborskoj raspravi, postavljeni su temelji za dodatno unaprjeđenje zdravstvenog sustava s fokusom na pacijente pa tako i oboljele od post-COVIDa kao i daljnji razvoj i unaprjeđenje zdravstvenog turizma uz očuvanje jednake dostupnosti zdravstvenih usluga, zaključio je ministar Beroš.

GALERIJA FOTOGRAFIJA

---

Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U MEDICINSKO-REHABILITACIJSKU OPREMU U SVRHU UNAPRJEĐENJA I PODIZANJA KVALITETE PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU – otvoren do 30. rujna 2022.
 
Odluka o donošenju Programa dodjele potpora male vrijednosti_6 6 2022
Program dodjele potpora mala vrijednosti_6 6 2022
UPUTE ZA PRIJAVITELJE_6 6 2022
 

---

Nacionalni plan oporavka i otpornosti pruža mogućnost kvalitetnijeg razvoja zdravstvenog turizma
Na mrežnim stranicama Ministarstva turizma i sporta ispunite upitnik pod nazivom „Baza projekata“ kako bi se kvalitetnije kreirali javni pozivi!
 
 
U sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost za sektor turizma osigurano je 2,2 milijarde kuna, pri čemu intenzitet potpore po projektu može doseći iznos od 100% sufinanciranja. Osigurana financijska sredstva dodjeljivat će se temeljem javnih poziva koje će Ministarstvo turizma i sporta raspisivati nakon usvajanja Plana, pri čemu bi 60% alociranih sredstava trebalo biti namijenjeno poduzetnicima s ciljem izravnih ulaganja u privatni sektor.
Preostali dio sredstava namijenjen je ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu, no mogu ih koristiti i privatni poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva te tako doprinijeti oporavku  gospodarstva u cjelini.
Svi projekti moraju biti povezani s reformom turističkog sektora, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji te biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja. Jedan od kriterija za odabir projekata bit će i indeks turističke razvijenosti.
Kako bi obavijestili sve zainteresirane o mogućnostima korištenja sredstava dostupnih kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, Ministarstvo turizma i sporta je na svojim mrežnim stranicama, na podstranici  „Nacionalni plan oporavka i otpornosti“  pripremilo i objavilo sve potrebne informacije, dokumente, edukacije/radionice, bazu projekata, B2B platformu te katalog s primjerima dobre prakse.
U cilju što bolje pripreme javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na navedenoj podstranici nalazi se i upitnik pod nazivom „Baza projekata“ https://bazaprojekata-mints.gov.hr , koji je važno ispuniti kako bi Ministarstvo turizma i sporta steklo uvid u pripremljenost projekata turističkog sektora. U upitniku su pored općih informacija, informacija o imovinsko-pravnom statusu i pripremljenosti projektne dokumentacije, uključena i pitanja o zastupljenosti aktivnosti iz područja zelene i digitalne tranzicije.
 

---

Poziv pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na registraciju pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu