Vijesti iz zdravstvenog turizma


Na ovim stranicama možete pratiti vijesti koje se odnose na zdravstveni turizam.

Ministarstvo zdravstva održalo Simpozij „COVID i post-COVID“




Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“
Uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19, sve veću pojavu post-COVID sindroma te važnost uspostave i provedbe post-COVID programa rehabilitacije, Ministarstvo zdravstva, uz sudjelovanje Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), organiziralo je Simpozij „COVID i postCOVID“ na kojem su sudjelovali ministar zdravstva Vili Beroš, državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić, predstavnik Povjerenstva za post-COVID akademik Miroslav Samaržija, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić, predstavnik Regionalnog ureda za Europu WHO-a Satisha Mishra, predstavnici specijalnih bolnica i lječilišta te stručnjaci relevantni za pitanja COVID-19 i post-COVID sindroma.
 
„Prvo poluvrijeme epidemije COVID-19 je iza nas, no preostaju nam daljnji izazovi od kojih je i post-COVID sindrom. Prema najnovijoj nizozemskoj studiji, 1 od 8 osoba koje su preboljele COVID-19 pati od post-COVIDa. To nije zanemariva brojka i jasno pokazuje da posljedice COVID-19 nisu mit već realnost, od mentalnih i respiratornih poteškoća do onkoloških bolesti uslijed bojazni odlaska na preventivne preglede. Stoga, simpozij COVID i post-COVID, u organizaciji Ministarstva zdravstva i u suradnji s Regionalnim uredom za Europu u sklopu WHO-a, u pravo vrijeme apostrofira utjecaj epidemije u kontekstu post-COVIDa na svjetskoj i europskoj karti zdravstva i osnažuje suradnju svih dionika u tom procesu. Stoga, zahvaljujem članovima zdravstvene administracije, voditeljici ureda WHO-a u Hrvatskoj Ivi Pejnović Franelić kao i predsjedniku Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva za post-COVID akademiku Miroslavu Samaržiji na dosadašnjim naporima te računam na njihovu daljnju posvećenost u iznalaženju odgovora na nove izazove na tom putu“, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.
 
Akademik Samaržija je istaknuo višestruku važnost Simpozija napominjući: „Danas nam se čini da je COVID-19 nešto što nam je jako blisko, no prije tri godine nismo znali da uopće postoji. U takvim okolnostima je jako teško stvarati struku pred očima javnosti i pacijenata, zato se zahvaljujem ministru Berošu i ostalim kolegama koji su svakodnevno izvještavali o tada novoj bolesti. Pohvaljujem i njihovu mudrost jer su u prvih 6 mjeseci epidemije u Hrvatskoj formirali Povjerenstvo za post-COVID što je od velikog značaja jer smo se tijekom akutne bolesti odmah počeli baviti njenim posljedicama“. K tome je naveo da je epidemija naglasila vrijednost multidisciplinarne i interdisciplinarne suradnje kao i njihove spojnice – rehabilitacije koja je ključna karika u liječenju post-COVID pacijenata.
 
Nadovezujući se na akademika Samaržiju, Iva Pejnović Franelić napomenula je kako značajan broj ljudi živi s ovim stanjem u našem okruženju koji trebati rehabilitaciju da bi se u potpunosti vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. U posljednjem izvješću koje je objavljeno početkom prosinca procjenjuje se da više od 2 milijuna ljudi u Hrvatskoj ima barem jedno stanje u kojem koristi usluge rehabilitacije, a 65% potreba odnosi se na mišićno-koštani sustav, navela je Pejnović Franelić.
 
Vodeći se navedenim podacima, uspostava i pružanje post-COVID programa rehabilitacije i u okviru zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je korak koji je podržao ministar Beroš percipirajući ga kao win-win pristupom u borbi s post-COVIDom. S obzirom na geografske, klimatološke i insolacijske karakteristike Hrvatske, kao i izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava, istaknuo je da možemo i moramo koristiti naše pune potencijale kako bismo postigli što bolje rezultate u oba segmenta. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su prošle prvo čitanje u saborskoj raspravi, postavljeni su temelji za dodatno unaprjeđenje zdravstvenog sustava s fokusom na pacijente pa tako i oboljele od post-COVIDa kao i daljnji razvoj i unaprjeđenje zdravstvenog turizma uz očuvanje jednake dostupnosti zdravstvenih usluga, zaključio je ministar Beroš.

GALERIJA FOTOGRAFIJA
Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U MEDICINSKO-REHABILITACIJSKU OPREMU U SVRHU UNAPRJEĐENJA I PODIZANJA KVALITETE PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU – otvoren do 30. rujna 2022.
 
Odluka o donošenju Programa dodjele potpora male vrijednosti_6 6 2022
Program dodjele potpora mala vrijednosti_6 6 2022
UPUTE ZA PRIJAVITELJE_6 6 2022
 
Nacionalni plan oporavka i otpornosti pruža mogućnost kvalitetnijeg razvoja zdravstvenog turizma
Na mrežnim stranicama Ministarstva turizma i sporta ispunite upitnik pod nazivom „Baza projekata“ kako bi se kvalitetnije kreirali javni pozivi!
 
 
U sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost za sektor turizma osigurano je 2,2 milijarde kuna, pri čemu intenzitet potpore po projektu može doseći iznos od 100% sufinanciranja. Osigurana financijska sredstva dodjeljivat će se temeljem javnih poziva koje će Ministarstvo turizma i sporta raspisivati nakon usvajanja Plana, pri čemu bi 60% alociranih sredstava trebalo biti namijenjeno poduzetnicima s ciljem izravnih ulaganja u privatni sektor.
Preostali dio sredstava namijenjen je ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu, no mogu ih koristiti i privatni poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva te tako doprinijeti oporavku  gospodarstva u cjelini.
Svi projekti moraju biti povezani s reformom turističkog sektora, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji te biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja. Jedan od kriterija za odabir projekata bit će i indeks turističke razvijenosti.
Kako bi obavijestili sve zainteresirane o mogućnostima korištenja sredstava dostupnih kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, Ministarstvo turizma i sporta je na svojim mrežnim stranicama, na podstranici  „Nacionalni plan oporavka i otpornosti“  pripremilo i objavilo sve potrebne informacije, dokumente, edukacije/radionice, bazu projekata, B2B platformu te katalog s primjerima dobre prakse.
U cilju što bolje pripreme javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na navedenoj podstranici nalazi se i upitnik pod nazivom „Baza projekata“ https://bazaprojekata-mints.gov.hr , koji je važno ispuniti kako bi Ministarstvo turizma i sporta steklo uvid u pripremljenost projekata turističkog sektora. U upitniku su pored općih informacija, informacija o imovinsko-pravnom statusu i pripremljenosti projektne dokumentacije, uključena i pitanja o zastupljenosti aktivnosti iz područja zelene i digitalne tranzicije.
 

Poziv pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na registraciju pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu


 


Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. – prilika za razvoj subjekata zdravstvenog turizma

Kako bi iskoristila dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost koji je uspostavljen u veljači 2021. kao odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, Republika Hrvatska je pripremila vlastiti Plan za oporavak i otpornost 2021.- 2026. koji je akcijski plan projekata, mjera i reformi. Hrvatska je za svoj Plan za oporavak i otpornost 2021.-2026. osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.

U komponenti Gospodarstvo, u cilju C1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma sadržana je Investicija C1.6. R1-I1 Regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti odnosi se na financiranje već pripremljenih projekata javnih ulaganja u turističku infrastrukturu te sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma.
Ulaganja se odnose na projekte javne turističke infrastrukture kao što su posjetiteljski centri, interpretacijski centri prirodne i kulturne baštine, kupališta i terme, kongresni centri, uključujući i smještajne kapacitete i popratne sadržaje, tematske staze (ciklo, pješačke i planinarske staze, vinske rute i sl.) sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma te ostala javna turistička infrastruktura definirana podzakonskim aktima MINTS-a. Ulaganja u sklopu ove investicije odnose se na i sadržaje i atrakcije neophodne za razvoj održivih turističkih proizvoda kao što su Wellness turizam - čija ponuda u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma i oporavka od COVID-a.

Procijenjeni trošak provedbe Investicije C1.6. R1-I1 Regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma iznosi 930.000.000 kn, a očekivano razdoblje provedbe je 2/2020. - 6/2026.
Planirana Investicija C1.6. R1-I1 predstavlja jedinstvenu razvojnu priliku subjektima zdravstvenog turizma koji pružaju usluge wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma transformacijom svojeg poslovanja prijavom projektnih prijedloga za ulaganja u izgradnju zdravstveno-turističkih sadržaja koji obuhvaćaju zelenu i digitalnu komponentu, posebno u destinacijama prirodnih ljekovitih činitelja. Za više informacija o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. pogledati ovdje.